JEDNA od najreprezentativnijih jesenjih pojava svakako je magla. Magla je pojava iz skupine hidro-meteora i smanjuje horizontalnu vidljivost ispod jednog kilometra. To je, ustvari, pojava gdje sitne higroskopske kapljica vode ( polumjera 3-8 µm ) lebde u nižim slojevima troposfere. Naravno ovdje treba spomenuti i ledenu maglu koja nastaje pri niskim temperaturama zraka i tada zrakom lebde kristalići leda polumjera 5-10 µm, koji ponekad "narastu" i do 100 µm. Magla nastaje u uvjetima sličnim stvaranju oblaka. Dakle, osnovni proces nastajanje magle je: ohlađivanje i lagano adijabatsko dizanje zraka, isparavanje i miješanje zraka. Prema načinu nastanka magle dijelimo na: radijacijske, advekcijske, frontalne, privjetrinske i magle miješanja. U posljednje vrijeme uslijed zagađenja zraka javljaju se i tzv. gradske odnosno industrijske magle.

„Kad listopadska magla padne, bit će sniga na sve strane!"

Radijacijska magla nastaje kad se Zemljina površina i zrak hlade, najčešće u hladnom dijelu godine i pri stabilnom vremena tj. pri anticikloni.

Advekcijska magla nastaje strujanjem prizemnog toplijeg i vlažnog zračnog sloja iznad hladnije podloge. Također, nastaje u hladnom dijelu godine.

Frontalna magla nastaje u dodiru dviju zračnih masa različitih temperatura. Topli zrak se uzdiže, a hladni podvlači pa je proces istovjetan nastanku niskih oblaka poput stratusa.

Privjetrinska magla nastaje na obroncima brda uz polagano dizanje i hlađenje zraka. Ova vrst magle je zanimljiva jer meteorolog-motritelj na brdu daje maglu kao pojavu, dok onaj u nizini to šifrira kao oblak.

Magla miješanja nastaje miješanjem zračnih masa različitih temperatura i zasićenosti vlagom. Gradska ili industrijska magla nastaje miješanjem kapljica vode s kapljicama kiselina ili lužina te čestica dima i čađi. Zovemo ju smog kao složenicu iz engleskog jezika (smoke-dim, fog-magla).

Magla je najčešće jutarnja i večernjo-noćna pojava, dok se često pri dizanju sunca zna raspršiti ili podići iznad tla formirajući slojeviti stratus. Zimi se zna zadržati danima jer Sunčevo zračenje nije dovoljno jako da ju rasprši. Gusta magla može izazvati i pojavu rosulje koju čine vrlo sićušne vodene kapljice koje se povlađuju za kretanjem zraka, lebdeći ili padajući na tlo stvarajući mokru i klisku podlogu.

U Brodu su magle zastupljene u svim godišnjim dobima, najčešće su u proljeće i još češće u jesen.Po klimatskom prosjeku za očekivati je oko 130 maglovitih dana godišnje i 49 takvih dana u jesen. Najmaglovitiji brodski mjesec je listopad. U listopadu 1987. godine zabilježeno je čak 28 maglovitih dana, što je svojevrsni klimatski rekord. Godina- rekorderka je 1986. sa 232 dana s maglom.

Magla je zanimljiva pojava uz koju su vezane mnoge izreke, doskočice, pjesme.

"Ne srljajte kao guske u maglu!”
"Uhvatio maglu.”
"Kad je magla panj izvadila.”

I Joža Ščrbašić se u svojim aforizmima bavi maglom:

" Njihove guske su spasile Rim, a naše još uvijek lutaju u magli"

U sanjaricama se također spominje magla,pa kaže...

Sanjati gustu maglu, nije nimalo dobro. To je znak da su pred vama veći problemi u obiteljskom životu ili na poslu.
Ako je magla bila rijetka, ne vjerujte osobi koja vam želi pomoći, a da to niste tražili od nje.
Ako ste sanjali izmaglicu nad livadom ili rijekom, očekujte ugodno druženje s dragim ljudima.

Pjesnici poput Zvonimira Baloga za maglu imaju stihove:

Jutros je naš kraj
imao smolu
jutro mu je zbog magle
počelo u molu.
Zbog slabe vidljivosti
zbilo se nezgoda sto:
U prodavaonicu nekog sela
zabunom ušao vo.

Dobriša Cesarić

Od ove magle, danas tako guste,
Sve ulice se cine kao puste.
Pa ipak, iza te zavjese sive
Hodaju ljudi,
I ulice zive.

I blizu tebe mozda neko ide
Bas istim putem.
Ali s maglom je sliven
Potpuno za te i tebi sakriven.

Pjevači maglu često spominju:

Dino Merlin

"Pala magla do pola Sarajeva
ne vidi se kuca ni kapija"

... a možda najpopularnija naša pjesma o magli je Josipe Lisac - Magla