CRNO. Prva pomisao kada nam se spomene crna boja jest nešto negativno. Crno može značiti odsustvo svjetlosti u širem smislu. Često čujemo fraze – nadvili se crni oblaci, obuzele ga crne misli, crna mu je duša. Ovo i još puno toga asocira uglavnom na nešto negativno ili loše. Kada je nekome crno pred očima kazat ćemo kako je izgubio svaku nadu, duboko je razočaran ili frustriran.

Crno ili crna boja ima i svoja pozitivna značenja. Kažu kako crna simbolizira snagu, moć. Određeni odjevni predmeti kod žene naglašavaju njezinu eleganciju i senzualnost. I najpozitivnije od svega crnog jest crni petak!?

Ne tako davno gledali smo scene iz Amerike gdje kupci nakon neprospavane noći, a da bi bili među prvima u redu ispred trgovine, trčeći se bacaju na svoj omiljeni proizvod. Nije prošlo dugo vremena, slične scene pojavile su se i kod nas. Kako to i biva, kod nas ništa ne traje dugo, pa ni taj ritual trčanja za robom nije uspio. U zadnjih godinu ili dvije nema više takvih frustracija i čekanja u redovima za omiljenim komadićem robe. Sada se uglavnom iz topline svog doma s pametnim telefonom naručuje sve ono za što bi se čekalo u redovima i po nekoliko sati. U svim tim radnjama, pretragama, narudžbama, kada im bude isporučena roba, na ovaj crni petak pojedincima se bukvalno smrači pred očima. Pa zašto i ne bi – crni je petak.

Naslušali smo se reklama ovih dana. Izgleda da ne postoji ništa što nije sniženo najmanje sedamdeset posto. Skoro pa možemo kupiti i žene ili muževe s velikim sniženjem i to nove s etiketama.

Što je crni petak negoli samo jedna crna rupa u koju se bespotrebno baca novac. a oni kojima je kupnja život, kazat će kako je za njih ovaj dan pravi raj. Ali raj nije crne boje.

Ali svatko ima svoje grijehe na koje voli trošiti. Nekome bude manji mrak pred očima, a nekome potpuna tmina.

Kažu da čovjeka najbolje možemo upoznati ako ga promatramo kada se nešto besplatno dijeli. I kada se hrana negdje besplatno dijeli, obično oni koji su najviše gladni ostanu opet gladni. Oni od stida i srama ne mogu stati u red za hranu. Tako je slično i s jedinim danom u godini koji se naziva crnim.

Ovakve pojave trebamo gledati kao socio-psihološki fenomen. Rado prigrabimo sve ono što nije naše. Valjda smo takav narod. Uvijek su nam draži tuđi običaji od naše tradicije. Ali tko više mari za našu tradiciju? Bitno je da bude što više „amerikanizacije“ ili „europeizacije“.

Crni petak je samo dokaz kako vješti marketinški stručnjaci uspijevaju manipulirati masama. Sve je dobro osmišljena priča koju raja jeftino proguta.

Svaki potrošač trebao bi preispitivati svoju kulturu kupovanja. Svatko od nas slične, ali i različite potrebe. No, u konačnici - svi smo potrošači.

Jedina razlika među nama, potrošačima, je – nekima će se na crni petak smračiti pred očima pa će osvanuti i crna subota, a drugi će vidjeti i druge boje, a najmanje crnu.

Danas je samo jedan petak, posljednji u mjesecu studenom. I nije crni.