TAMO gdje je politika zaglavila u dalekom aoristu, točnije, u četrdesetima, trebalo je ostati i vrijeme kojim i 2020. godine opterećuju našu djecu i budućnost. Teme su to koje više ne spadaju u prijepore nas i ovog vremena, nego se radi o neprestanom vađenju kostura iz ormara. Mile Budak i slični povijesni gubitnici/zločinci svoje su mjesto odavno trebali naći na smetlištu stvarne povijesti koja ih je objektivno ocijenila. Tako su trebali završiti - bili oni komunistički ili fašistički zločinci. Tko je veći zločinac među njima? Koga briga, 2020. je.

Narod se izjasnio i '45., '90., 2017. pa će i 2020. Nadam se da će izbor biti takav da o našoj povijesti antifašističke države uči objektivno, a ne subjektivno i vodi nas progresivno u budućnost bez vraćanja na aorist.

Napokon svi zajedno

Visoki hrvatski dužnosnici, antifašisti i čelnici srpske, romske i židovske zajednice u Hrvatskoj održali su zajedničku komemoraciju žrtava koncentracijskog logora Drugog svjetskog rata u Jasenovcu prvi put od 2016. godine.

Predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, položili su vijence ispred velikog spomenika žrtvama logora. Milanović i Plenković zajedno, izgleda da napokon postajemo trijezni i bez tereta prošlosti napokon progresivno idemo u budućnost, neopterećeni onime što je bilo.

Zbog epidemije koronavirusa, ovogodišnja obljetnica bila je skromna i bez uobičajenog komemorativnog programa.

Godišnje komemoracije organiziraju se u bivšem kampu povodom posljednjeg pokušaja proboja i bijega od strane zatvorenika, 22. travnja 1945. godine, u kojem je od 600 prisilnih zatvorenika preživjelo njih tek 106.

Od 2016. godine predstavnici hrvatskih židovskih i srpskih zajednica, kao i antifašisti, bojkotirali su službenu državnu komemoraciju, ustrajući u tome da država nije poduzela stvarne mjere za zaustavljanje ili čak ograničavanje rezidentnih poricanja Holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu.

Napokon smo pomislili kako će ideologije ostati po strani i jesu, ali samo na par sati.

Nisu izdržali

Predsjednik Zoran Milanović kazao je kako treba ukloniti HOS-ovu ploču koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku. Opet smo se vratili u prošlost na temu ploče s imenima poginulih boraca HOS-a, 50-ak godina poslije proboja, suočeni s pandemijom virusa koji ne bira. No, Predsjednik je o ploči nastavio u svom stilu:

„Svi znamo da je predsjednik Tuđman samo vrebao priliku kada da paravojne formacije pripoji pod svaku cijenu Hrvatskoj vojsci i to je uspjelo odmah '92. godine. Onaj tko se borio za Hrvatsku i misli da se borio '91. godine pod 'Za dom spremni', nije se on borio za hrvatsku državu, odnosno, nije se borio samo za hrvatsku državu nego i za restauraciju države iz '41. godine. I to je potpuno jasno.”.

Zlatko Hasabengović, izabrani saborski zastupnik HDZ-a, ubrzo se nakon produžene korona-šutnje o prošlosti oglasio. Čovjek izabran na listi HDZ pa s HDZ ovim mandatom, osnovao je „NZH" 2017 (Nezavisni za Hrvatsku) godine, a 2019 'Blok za Hrvatsku'. Dosljedan čovjek, dosljednog stava. Tri stranke u tri godine, stranka po godini.

„Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.” - rekao je taj vuk o Milanoviću, a zatim nastavio:

„Sve što o tome mislim sam jasno i bez kompromisa govorio i rekao i po cijenu političke egzekucije. Narod će se na izborima izjasniti kakvu želi hrvatsku državu.”.

Jedan po jedan vezano za Milanovićevu izjavu počeli su se javljati HDZ ovci i razni desni i lijevi marginalci. Važno je prisjetiti se izjave prvog hrvatskog predsjednika, antifašista, utemeljitelja HDZ-a i moderne Hrvatske o istima:

„Ja znam da je među tim mladićima bilo i hrvatskih fanatika, hrvatskih ljudi koji su imali hrvatske ideale, ali začuđujuće je da nasjedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata. Što bi bilo od Njemačke da se nastavila na crnokošuljaškim i smeđekošuljaškim tradicijama?"

Naravno  na tu izjavu nije bilo komentara.

„Ja znam da je među tim mladićima bilo i hrvatskih fanatika, hrvatskih ljudi koji su imali hrvatske ideale, ali začuđujuće je da nasjedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata."

Milanović nije izdržao ne ići korak dalje pa je nastavio prividno završenu priču Facebook komentarom:

„Kad sam jučer u Jasenovcu izjavio da treba maknuti spomen-ploču s uklesanim ustaškim pokličem, ni na koji način nisam htio obezvrijediti ili umanjiti žrtvu poginulih pripadnika HOS-a čija su imena na toj ploči: njihova hrabrost i nesebičnost zaslužuju duboko poštovanje i našu trajnu zahvalnost. Ono što jesam htio, i na čemu neću prestati ustrajavati, jest prokazivanje onih likova koji politički i neljudski zloupotrebljavaju poginule branitelje da bi relativizirali zločinački karakter NDH te da bi se narugali žrtvama ustaškog terora i u Jasenovcu i širom Hrvatske. Neću šutjeti pred onima koji misle da su u poginulim pripadnicima HOS-a pronašli sredstvo za slobodno veličanje ustaštva te za neometano širenje mržnje i laži. Neću ustuknuti pred javnom agresivnošću političkih štetočina koji misle da mogu dovijeka parazitirati na afirmaciji NDH, najstrašnijeg moralnog i političkog posrnuća u modernoj hrvatskoj povijesti. Pozivam Hrvatski sabor da zakonom zabrani i propiše sankcije za veličanje ustaštva kao što su to učinile druge demokratske i civilizirane europske države. Siguran sam da u Hrvatskom saboru danas postoji potrebna većina za donošenje takvog zakona i siguran sam da će i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković to podržati. I za kraj: evo kako se počast braniteljima HOS-a može odati i bez ustaškog pokliča, ako se to želi: ploča na Trgu Francuske Republike u Zagrebu, tik uz Trg dr. Franje Tuđmana postavljena prije desetak godina."

Uostalom statusom koji je izazvao stotine komentara postignuto je to da i oni koji nisu znali za tu ploču sad znaju.

Ustav je jasan

Dok su naša sadašnjost i budućnost egzaktno zapele u prošlosti, treba samo uzeti temeljni dokument naše države - Ustav - i temeljito ga pročitati:

„U uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) i pobjedom u Domovinskom ratu (1991.-1995.) hrvatski je narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.".

Narod se izjasnio i '45., '90., 2017. pa će i 2020. Nadam se da će izbor biti takav da o našoj povijesti antifašističke države uči objektivno, a ne subjektivno i vodi nas progresivno u budućnost bez vraćanja na aorist.