I bought a ticket to the world,
But now I've come back again.
Why do I find it hard to write the next line?
When I want the truth to be said.......
True,
Gary Kemp & Spandau Ballet

Spominjući WikiLeaks u prethodnom tekstu, spomenuo sam i pojamOtvorene vlade. Originalni termin"Open government" može se prevesti i kaoOtvorena uprava. Osnovni postulat Otvorene uprave je potpuna transparentnost sustava te, nadzorom civilnih udruga i pojedinaca, sprečavanje tendencije vlasti tj. službenika da prikrivaju pojedine informacije. Širenjem interneta i ostalih modernih komunikacijskih sredstava, postavljeni su temelji za ostvarivanje ovakvih ideja te njihovo transcedentiranje ka novom pojmue-government ilie-uprava. Elektronička-uprava (e-uprava) pretpostavlja interakciju uprave i građana (government-to-citizen ili G2C), uprave i tvrtki (government-to-businesses ili G2B) te među samim upravnim tijelima ili agencijama (government-to-government G2G). Kako ne bih zalazio u kontroverze tajnovitosti visokih državnih tijela i potrebe/nemogućnosti za njihovom otvorenošću: vojske, policije, obavještajnih službi, diplomacije itd; zadržat ću se samo na regionalnim i lokalnim jedinicama uprave za koje ne bi trebalo biti nikakvih posebnih prepreka po pitanju otvorenosti prema građanstvu i gospodarstvu.

Republika Hrvatska u svojim zakonskim aktima definira pravo građana na pristup informacija i to općenito od Ustava (Članak 38.), Zakona o državnim službenicima (Članak 19.), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Članak 25.) te konačnoZakonom o pravu na pristup informacijama:

Članak 2.

Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

II. NAČELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

PRETPOSTAVKE JAVNOSTI, SLOBODNOG PRISTUPA I OGRANIČENJA

Članak 4.

(1) Sve informacije dostupne su svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

(2) Informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje, kojima raspolaže ili koje nadzire sadržane su u katalogu informacija.

(3) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.

(4) Korisnik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.

(5) U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.

(6) Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ograničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.

te kasnije:

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.

Zakone možete u cijelosti potražiti i pogledati na adresama:

http://www.zakon.hr ihttp://www.nn.hr

Dakle, građanima je i putem zakonskih okvira zajamčeno pravo na određeni stupanj otvorenosti regionalne i lokalne samouprave. Iako postojanje e-uprave ne jamči uvijek potpuno i stvarno otvorenu upravu, možemo provjeriti na osnovnim pojavnostima e-uprave - web stranicama naših lokalnih jedinica, kakvo je u nas stanje po tom pitanju. Definirajmo prvo koje su to informacije koje prosječnog građanina mogu zanimati: kako se troši novac poreznih obveznika tj. proračun, koji su kratkoročni i dugoročni planovi za razvoj lokalne jedinice, što se događa na sjednicama vijeća ili skupštine, koji se problemi rješavaju, kako se odrađuju projekti, tko su zaposlenici lokalnih jedinica i kakvo obrazovanje odnosno kompetencije imaju, postoji li katalog informacija kako bi neki znatiželjnik uopće znao što smije a što ne smije pitati te kome se obratiti za rješavanje nekih problema. Posebno će biti zanimljive posebne internetu ili drugim modernim sredstvima komuniciranja (mobitel, sms, društvene mreže itd), prilagođene usluge. Pri ocjeni pojedinih web sjedišta koncentrirat ću se prvenstveno na sadržaj dok će dizajn i ergonomija sučelja pri ovom razmatranju biti manje bitni.

Pregledamo li stranice grada na adresi http://www.slavonski-brod.hr/  uvidjet ćemo da se uz vrlo solidan dizajn i navigaciju može naći mnoštvo podataka o proračunu, sjednicama gradskog vijeća, niz podataka o zaposlenicima, o gospodarskim subjektima i tvrtkama itd. Pored toga, dan je i cijeli niz korisnih informacija o gradu, ustanovama, tvrtkama, gospodarstvu te su uz to pružene i neke dodatne specifične usluge:"48 sati",digitalna pisarnica, mogućnost preuzimanja različitih obrazaca za podnošenje zahtjeva u elektroničkom obliku te jasno naznačena stranica za komuniciranje s građanstvom. Tu su i neke vrlo korisne poveznice: e-izvadak zemljišnih knjiga, katastar, Narodne novine, plan grada itd. Pretraživanjem sjedišta preko ugrađene tražilice na stranicama nisam uspio dobiti katalog informacija (osim naslova) niti neke posebne planove za razvoj grada (osim općenitih misije i cilja) kao ni stanje projekata koji su u tijeku ili uskoro trebaju početi. Međutim, zadovoljstvo je vidjeti živu komunikaciju građanstva i službenika preko servisa "48 sati" te mnoštvo ostalih korisnih informacija koje se nalaze na web sjedištu grada.

Grad Nova Gradiška predstavljen je na adresi http://www.novagradiska.hr. Stranice su izgledom i navigacijom također prihvatljive a također je prezentiran pregršt podataka o gradu, gospodarstvu, kulturi i ostalim aspektima života. Pretraživanjem stranica može se doći do kataloga informacija, također i na ovom sjedištu postoje brojni obrasci za zahtjeve u elektroničkom obliku. Nekih posebnih usluga nema ali je dosta loše da nije moguće naći novi proračun, detaljne materijale sa sjednica, niti neke bar okvirne planove za razvoj grada. Nadalje, iako postoji pregršt e-mail adresa nema posebno istaknutog mjesta za neke opće upite građanstva.

Službene stranice Brodsko-posavske županije na adresi http://www.bpz.hr  predstavljene su nešto konzervativnijim dizajnom i solidnom ali povremeno zbunjujućom navigacijom. Na stranicama je na specifičan način prikazan katalog informacija, podaci o proračunu i njegovu izvršenju (doduše zadnji iz 2006.-te godine na samim stranicama – novije unutar Službenog vjesnika), podaci o zasjedanjima skupštine, poglavarstva i pojedinih kolegija, Zainteresirani mogu pronaći dosta kontakt podataka s opisima funkcija pojedinih odjela kao i djelatnika u tim odjelima i mnogo korisnih poveznica. Nije posebno naznačeno mjesto za postavljanje pitanja niti sam uspio naći neke obrasce u elektroničkom obliku ali mnoštvo korisnih podataka može se pronaći u „Službenom vijesniku" (???) koji se redovito objavljuje u PDF formatu.

Dakle, prema mom skromnom osobnom dojmu, stranice najvećih triju lokalnih upravnih jedinica pokazuju da je uložen izniman trud djelatnika - informatičara u njihovu izradu te pružaju građanima zadovoljavajući opseg informacija. Pojedine podatke potrebno je ažurirati i promptnije objavljivati s nešto više danih detalja, međutim, to nije samo stvar djelatnika navedenih jedinica nego je nužan i poticaj građana koji će svojim zanimanjem, upitima i angažiranošću još više potaknuti i usmjeriti lokalne jedinice da se dodatno potrude oko ostvarenja otvorene i transparentne uprave.

Stupnjem informativnosti i razinom otvorenosti webovi naših glavnih lokalnih jedinica neće nikoga posebno osupnuti čak niti u hrvatskim okvirima. Pojedini gradovi i županije su otišli puno dalje u tom pogledu npr. Zagreb i Rijeka, međutim, pri tome treba uzeti u obzir značajno veći proračun tih lokalnih jedinica te osposobljenost i zainteresiranost građanstva da koristi napredne usluge. Iluzorno je očekivati da jedinice lokalne uprave ulažu znatna sredstva (naša sredstva – sredstva poreznih obveznika) u ponudu naprednih web i elektroničkih usluga akostanovništvo u većoj mjeri nije osposobljeno za korištenje naprednih tehnologija. Osnova za uvođenje naprednih usluga je primjena elektroničkog (ili digitalnog) potpisa i isprave. Osim Zakona o elektroničkom potpisu, Zakona o elektroničkoj ispravi, na Internetu postoji niz adresa gdje se mogu dobiti dodatne informacije. (Potražite nagooglu i sljedeće dokumente: FINA e-poslovanje temeljeno na PKI tehnologiji.)

http://www.bug.hr/mreza/tekst/zakon-o-elektronickoj-ispravi/70834.aspx

Napredni vid e-uprave podrazumijeva niz administrativnih poslova koje je moguće vršiti elektronskim putem. Oboružani znanjem i računalom priključenim na Internet građani mogu obavljati niz administrativnih poslova (ishođenje dozvola, predaja raznih obrazaca, zahtjeva, plaćanje pristojbi itd.) iz svoje fotelje, štedeći vrijeme, novac, gorivo, đonove i živce. Koliko smo po tom pitanju odmakli na državnoj razini možete vidjeti na:

http://www.e-hrvatska.hr/hr

Pojmovi kao e-uprava, e-politika, ili otvoreno društvo, otvorena uprava i otvorena politika vode ka nad-pojmu e-demokracija koji predstavlja otvorenu, odgovornu i uračunljivu politiku, društvo i demokraciju zasnovanu (između ostalog i) na Internetu i drugim elektroničkim, digitalnim, komunikacijskim sredstvima.

Od otvorene uprave može beneficirati cjelokupna zajednica: obnašatelji političke vlasti, građani i gospodarstvo. Političari istinski privrženi otvorenosti pri obnašanju vlasti, upravljanju, služenju ili službovanju mogu profitirati porastom rejtinga u očima potencijalnih birača te općenito rehabilitirati poljuljano povjerenje i ugled svoje kaste. Građani mogu višestruko uštedjeti te se nadati da netko konačno o njima skrbi. Gospodarstvenici mogu sudjelovati u fer i poštenom javnom nadmetanju ili po uzoru na upravna tijela i sami odabrati najpovoljnije partnere i dobavljače. Određena mjera otvorenosti su i indeksi pojedinih sloboda:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_indices_of_freedom

Kako bi napredovali po indeksu ekonomske slobode dana je preporuka svim tijelima uprave za uvođenje cjelovite transparentnosti i odgovornosti prikazivanjem svih svojih rashoda i rashoda svojih tvrtki po primatelju, iznosu, svrsi te da osiguraju građanima mogućnost pretraživanja proračunskih podataka po istim kriterijima na internetu.

Pojedini sljedbenici ideja o radikalno otvorenom društvu i e-demokraciji ponekad znaju "otklizati" prema utopijskim idejama kao npr. svjetski Zeitgeist pokret:

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Zeitgeist_Movement

koji je privukao i sljedbenike u Hrvatskoj, a zanimljiv je po tome što su snimili već dva vrlo gledana dugometražna dokumentarna filma slobodna za preuzimanje s Interneta. Svjetska premijera trećeg dijela bila je 15.01.2011. dok se Internet premijera očekuje u drugoj polovini mjeseca.

http://www.zeitgeistmovie.com/.