Komandant Data, bijelo lice,
Kad ćeš doći do Zemljice
Da pričaš danima,
jer nas zanima
Da li u stroju obitava anima.
Data, TBF

Možda se stariji čitatelji sjećaju IRC-a u bivšem gigantu ĐĐ, gdje se u računski centar ili kompjutersku salu ulazilo u posebnoj obući, pazilo se na prašinu i vlagu, a cijela je prostorija bila pažljivo klimatizirana. Od sredine 70-tih prošlog stoljeća kada su se pojavila osobna računala, korisnici sve manje brinu o uvjetima u kojima ona rade: vlaga, loše provjetravanje, visoka temperatura, hrpa prašine i nestabilno napajanje iz ponekad hirovite električne mreže. Istina, osobna računala su konstruirana kako bi bila znatno manje osjetljiva na te vanjske utjecaje od glomaznih mainframe  strojeva iz starih računalnih centara. No, jedno je sigurno – za probleme osobnih računala uvijek se može pronaći razuman uzrok.

Nedovoljno provjetravanje i taloženje prašine na računalnim komponentama ne moraju nužno dovesti do problema, ali pridonosi povećanom zagrijavanju komponenti te samim time kraćem životnom vijeku. Unutrašnjost računala treba povremeno očistiti od naslaga prašine (vrijedi i za prijenosnike), a računalo postaviti tako da se osigura optimalno strujanje zraka. Prašina može ometati ili potpuno onemogućiti kvalitetan rad ventilatora na procesoru, grafičkoj kartici, napajanju i drugim dijelovima. Ipak, prema mom osobnom iskustvu, primarni uzrok problema vezanih uz računala predstavlja softver (80%) u kombinaciji s lošim korisničkim podešavanjem ili korištenjem programa te djelovanje računalnih nametnika: virusa, trojanaca i ostalog zlonamjernog softvera. Iako se kontrolu proizvodnog procesa hardvera može reći kako je zadovoljavajuća, kontrola proizvodnje softvera, kako operativnog sustava i korisničkih programa te posebno firmwarea (softver u hardveru) i drivera (pogonski programi), često je nedostatna te u stvari kupujemo ili dobivamo poluproizvode.Kada se razmatraju samo hardverski problemi na osobnim računalima, najčešći krivac je neispravna radna memorija (55%), kod koje se problemi mogu pojaviti u bilo kojem trenutku, a njihov uzrok su najčešće povremeno previsok napon i nečistoće u poluvodičkom materijalu od kojih su izrađeni memorijski chipovi.

Nakon RAM-a, probleme vrlo često uzrokuje neispravno napajanje (15%). Jeftina napajanja koja se isporučuju uz većinu osobnih računala podložna su fatalnim kvarovima ili ne osiguravaju dovoljno snažno i stabilno napajanje ostalim komponentama pa takva loša napajanja negativno utječu i na sve ostale komponente računala. Slijede s podjednakom učestalošću kvarova matične ploče (10%) i tvrdi diskovi (10%). Slabljenje ili pregaranje elektrolitskih kondenzatora na matičnim pločama osnovni je razlog nepouzdanog rada ili potpunog prestanka rada, dok su kod diskova najčešći problemi s magnetskim materijalom, odnosno magnetskim pločama diska i glavama za čitanje. Kvarovi na elektronskom dijelu diska (disk kontroler) dosta su rijetki. Otkazivanje grafičkih kartica (5%), procesora i drugih komponenti (5%) relativno su rijetko uzrok kvara računala. Postoji niz programa namijenjenih testiranju računala u cijelosti ili samo pojedinih komponenti: Ultimate Boot CD, BurnInTest, Memtest86+, Windows Memory Diagnostic, HDD Regenerator, MHDD. Pri tome, treba napomenuti kako niti jedan od tih programa ne mora dati 100% pouzdane rezultate o ispravnosti pojedine komponente (ako ocijeni kako je neka komponenta neispravna onda je to vjerojatno točno, no ako ne pronađe defekt na komponenti to ne znači kako je ona ispravna).

Što god uzrokovalo probleme s računalom, gotovo svi operativni sustavi (Windows, Linux i ostali) konstantno zapisuju na disk što se s računalom događa. Čine to u obične tekstualne datoteke zvane logovi ili u posebna „spremišta" poput preglednika događaja (Event Viewer) u windowsima. Do EventViewera najlakše dolazimo desnim klikom na ikonu „My Computer" ili „Moje računalo" te odabirom opcije „Manage" odnosno „Upravljaj". Konzola (posebno okno ili prozorčić) koja se nakon toga otvori treba biti prvo mjesto od kojega ćemo krenuti u istraživanje problema na računalu. Osim pregleda događaja možemo upravljati procesima na računalu (Services), diskovima (Disk Management), uređajima (Device Manager). Preglednik događaja izvještava o tri tipa događaja: Information (uspješno izvršeni događaji), Warning (događaji koji se jesu ili nisu izvršili uz neko upozorenje) te Error (događaji koji su rezultirali pogreškom). Dane su nam i dodatne informacije (nažalost na engleskom) koje podrobnije opisuju događaj od kojih su posebno bitni: datum i vrijeme događaja, source (izvor događaja) i eventID (šifra događaja). Za dodatno tumačenje događaja izuzetno pomažu stranice: Microsoftova stranica potpore  (MS Support & Knowledge Base) i EventID.net. Osim kod potpunog otkazivanja rada računala, popis događaja se stalno ažurira te na osnovu toga serviseri i korisnici mogu sa sigurnošću eliminirati „duhove" iz računala.