1191
Prikaza
3
Komentara
SLAVONSKI BROD - Kao što smo i najavili, nakon polaganja cvijeća na grob hrvatskog književnika Vladimira Rema, prigodom prve godišnjice njegove smrti, u Gradskoj knjižnici danas je otvorena prigodna izložba koja prezentira vidljivi presjek bogatog stvaralaštva i rada ovog brodskog zavičajnika.
Nakon što je, uvodno, ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Stipić, govorio o značaju Vladimira Rema, izložbu je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara, a nazočnima, kratko zahvaljujući na sjećanju na njenog supruga, obratila se gospođa Jasenka Rem. Sin pokojnog Vladimira Rema, prof. dr. sc. Goran Rem, sa zahvalnošću Gradu i Gradskoj knjižnici te svim Brođanima, govorio je o ostavštini svojeg oca, darovanoj kako bi živjela i, jer je dobrim dijelom nastala ili vezana za ovaj grad i Slavoniju, bila na svojem izvoru.
Poslije otvorenja izložbe, sastao se ad hoc formiran Odbor za obilježavanja sjećanja na preminulog brodskog književnika Vladimira Rema koji je razmatrao mogućnosti i načine valoriziranja pravoga značaja koji Rem ima za Slavonski Brod i Brođane. Audio zapis sa otvorenja izložbe i priopćenje Odbora su u prilogu.
LEGENDA, Gimnaziju je završio u Sarajevu, na Sveučilištu u Zagrebu slušao povijest i zemljopis, a diplomirao i doktorirao pravne znanosti 1920. godine. Zatvaran je 1912. godine zbog Jukićeva atentata na Cuvaja, a potom 1914. godine mobiliziran u austrougarsku vojsku. Godine... Prikaži svee 1915. zarobljen i sa srpskom vojskom prelazi u Albaniju. Od 1920. godine zapošljava se kao odvjetnički pripravnik kod Ante Pavelića. Počinje i politički djelovati u HSP-u, te postaje članom gradskog zastupstva u Zagrebu. Uređuje pravaški orijentirana glasila «Hrvatsku misao», 1924, «Hrvatsko pravo» (1924— 32). Godine 1932. na njega je pokušan atentat od strane velikosrpske kamarile, nakon čega je emigrirao u Italiju. Godine 1938. vraća se u Zagreb i pokreće tjednik «Hrvatski narod», koji će banovinske vlasti 1940. zabraniti, a Budaka zatvoriti. U vladi NDH bio je ministar bogoštovlja i nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u Berlinu (1941-43). Nakon rata partizanski komunistički vojni sud osudio ga je na smrt. Zajedno s ostalim članovima hrvatske vlade likvidiran je u Maksimirskoj šumi i sahranjen u zajedničkoj grobnici čija je lokacija sve do današnjeg dana nepoznata.