Što su i tko su vinkovački, i uopće šokački rodovi i ima li naziv udruge veze s pretpovijesnim oblikom zajednica u kojima je živio čovjek? Najkraće – u samim Vinkovcima danas je samo sedam šokačkih rodova s prezimenima: Apić, Cvrković , Čordašić, Liščić, Senčić, Takšić i Zaluški, a članovi ovih obitelji su utemeljili navedenu udrugu radi očuvanja imena, kulture i običaja svojih predaka.

Rodovi su jer su po zapisima, uglavnom crkvenim, starosjedioci u svojem gradu i(li) neposrednoj okolici grada i potomci istih predaka.

Šokci, ne samo vinkovački, već recimo i oni iz Broda i okolice,  značajnim udjelom haplogrupe I imaju izravnu vezu s „precima" koji su u Europu došli s Bliskog Istoka pred oko 20 tisuća godina

No, još više su rodovi po znanstvenim, genetičkim istraživanjima koja ukazuju kako današnji Šokci, ne samo vinkovački, već recimo i oni iz Broda i okolice (npr. Čavčići iz Podvinja, Ferići iz Sapca i Slavonskog Kobaša...) značajnim udjelom haplogrupe I imaju izravnu vezu s „precima" koji su u Europu došli s Bliskog Istoka pred oko 20 tisuća godina a (prema Underhill i suradnici) vjerojatno i ranije – možda prije 28 tisuća godina.

U opisu rezultata, koji je National Geographic proslijedio svakom utvrđenom pripadniku ove haplogrupe I, stoji da je „ovim doseljavanjem naseljen Balkan" („Occupying the Balkans"). Istočno od Hrvatske i BiH kasnijim neolitskim doseljavanjem smanjuje se udio haplogrupe I, dok je na hrvatskom povijesnom području haplogrupa I (haplotip Eu7) najučestalija, s većim udjelom nego kod bilo kojeg drugog naroda.

Ova haplogrupa je glavna značajka Hrvata pa ju prof. dr. sc. Ivan Jurić (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u svojoj knjizi Podrijetlo Hrvata – Genetički dokazi autohtonosti zato naziva i hrvatskim haplotipom odnosno hrvatskom haplogrupom.

Zanimljivo je kako je na analiziranom uzorku Šokaca nađeno svega 16,67 posto haplotipa Eu19, odnosno haplogrupe R1a, koja je glavna značajka istočnih Slavena.

Analize su pokazale da neki međusobno, po očinskim lozama, doista nisu srodni 

Davatelji uzoraka s istim prezimenima nisu u srodstvu po očevoj lozi u slijedu muških predaka kroz generacije u kojima znaju svoje pretke. Svi uzorci s istim prezimenima su uzeti u analizu. Analize su pokazale da neki međusobno, po očinskim lozama, doista nisu srodni (dva Ručevića međusobno i dva Ferića međusobno) jer imaju različite haplogrupe. Analize dvaju Šalića imaju vrlo malu razliku, na jednom lokusu (391) a analize dvaju Vragolovića su identične.

Moguću "zabunu" s početnim pitanjem i eventualnu dvojbu oko odgovora na nj, dakle, nije bilo teško otkloniti - jasno je kako  hrvatski "rodovi" koji nazivima svojih udruga upućuju na određenu ekskluzivnost i sugeriraju moguću "zatvorenost" za sve ostale - zapravo njeguju svoju kulturu i običaje, dakako, s neskrivenim ponosom zbog znanstveno utemeljene spoznaje o višemilenijskoj izravnoj vezi s tlom koje ih hrani i zrakom koji udišu.

U svemu ostalom isti su, ili slični, svim drugim svojim sugrađaninama a, s motrišta sociologije, psihologije i društvene psihologije zanimljivo je kako upravo ti drugi, sugrađani genetičkih i povijesnih Šokaca, žele biti "istiji" pa se, bez pravog temelja, poistovjećuju sa Šokcima - no, to je za neku drugu priču.