Ogranak Hrvatskog novinarskog društva za Brodsko-posavsku županiju i Gradska knjižnica Slavonski Brod sinoć su priredili zanimljiv susret s dugogodišnjim dopisnikom iz Rima Silvijem Tomaševićem. Tema je bila predstavljanje Tomaševićeve knjige „Tito u Vatikanu“ a, kako je u uvodu istakao predsjednik Ogranka HND Marijan Vrkljan, cilj je, široj publici zanimljiv program, iskoristiti za educiranje i stručno usavršavanje novinara.
SLAVONSKI BROD - Povjesničar Petar Bašić, zacijelo lapsusom, o „povijesnom uvodu" započeo je sadržajan i cjelovit uvod u sinošnje Tomaševićevo izlaganje o povijesti odnosa Vatikana, Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Titovog režima. Pokušaj dovođenja povijesnog Titova posjeta Vatikanu i najavljenog posjeta predsjednika Vlade Milanovića koji je, u uvodu, naveden kao jedan od razloga predstavljanja upravo ove knjige, otklonio jeBašić, a još više, kroz svoje izlaganje, učinio je to Silvije Tomašević.
Tomašević je predstavljanje započeo kazivanjem o metodologiji rada na knjizi koja je bila podređena cilju koji si je odlukom o pisanju knjige sam postavio. Upravo taj dio njegovog izlaganja korespondira s jednim od ciljeva organizatora – stručnom usavršavanju članova HND-a i podizanja razine kvalitete njihova rada. Knjiga je strukturirana kao niz međusobno samostalnih poglavlja te se može čitati kao cjelovita, ali i prema segmentima koji pojedinačno zanimaju određenog čitatelja.
Posebnost, ali i značaj susreta Josipa Broza Tita, neupitnog autokrata i čelnika Crkvi ideološki suprotstavljenog sustava, i Pape Pavla VI., poglavara Katoličke crkve, no i u međunarodnim odnosima važne države Vatikan, Tomašević je ilustrirao kroz složene svjetske odnose hladnog rata i detanta kao i specifičnog, jedinstvenog položaja Jugoslavije u odnosu na, Sovjetskim savezom, predvođeni dio država sa socijalističkim i komunističkim režimima. Ukratko – Titu je trebao međunarodni legitimitet vođe „socijalizma s humanim licem", a Crkva je ovaj susret iskoristila za legitimiranje svojeg stava o opstojnosti vjerskih institucija i prava vjernika i u takvim režimima. Zapravo, i jedna i druga strana našle su se na zajedničkoj crti proklamiranja svojih nastojanja oko uspostave i jačanja svjetskog mira i ljudskih prava.
U svezi ovoga susreta, istakao je Tomašević, ostaje činjenica kako je Tito prvi i jedini komunistički vladar koji je službeno posjetio Vatikan, a za vrijeme toga posjeta u Vatikan je prvi, i za sada jedini put, ušla crvena petokraka i izvođena himna jedne komunističke države. Naime, Leonid Brežnjev kod Pape je bio samo u privatno.
Otklonio je bilo kakvu vezu, za kraj mjeseca najavljenog, posjeta Zorana Milanovića Vatikanu, a jedina paralela između Tita i Milanovića, odnosno njihovih posjeta Vatikanu, je činjenica što su i Tito i Milanović deklarirani ateisti. Naime, samo suvereni mogu biti službeno primljeni u Vatikanu, a Milanović, kao predsjednik Vlade, sprema se u neslužbeni posjet. I međunarodne i unutrašnje okolnosti, sada samostalne Republike Hrvatske, i tadašnje socijalističke Jugoslavije, posve su drugačije.
Protokol susreta je gotovo identičan, samo što sâm doček Milanovića u Vatikanu bit će (također) praćen postrojavanjem Švicarske garde - ali bez intoniranja himni. Od susreta , suprotno očekivanjima mnogih, ne može se očekivati otvaranje teme o međudržavnom ugovoru Hrvatska – Vatikan.
Pitanje eventualnog smanjenja iznosa proračunskih sredstava za financiranje Katoličke crkve u Hrvatskoj ostaje u okviru između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije. Jednako kao i kad je pitanje financiranja drugih vjerskih zajednica u RH.
Cjelo izlaganje Petra Bašića i Silvija Tomaševića nalazi se u audio prilogu.
