ZAHVALJUJUĆI znanju akumuliranom tijekom proteklih pola stoljeća u praćenju rada lokalnih samouprava, sredinom 2020. godine, moj Prijatelj i njegovi suradnici iz Udruge PLUS, od Grada Slavonskog Broda, dobili su narudžbu neka prikupe statističke podatke i druge činjenice te ih obrazložene ukoriče. Nakon par mjeseci, više sudionika angažiranih na projektu završili su knjigu naslovljenu: 'Upravljanje proračunskim sredstvima od 1993. do 2020. godine'.

Listajući taj uradak trudbenika SBplus-a i suradnika im iz gradske uprave, zaključio sam kako je to 'nepresušno' vrelo informacija koje mi mogu poslužiti za bolje upoznavanje Grada. Ta meko uvezana knjižica od 184. stranice vrvi podacima o izvorima i namjeni financijskih sredstava evidentiranih u proračunima Grada zbog čega je vidljiva razina uravnoteženosti potrošnje i, posljedično, razvoja svih oblasti u Gradu za čije provođenje, održanje i razvoj je zadužena lokana samouprava.

Parafraziram jednu od važnijih rečenica koja mi služi kao uporište za stavove u nastavku: Budući da je Grad, u proteklih 27 godina, uglavnom riješio najvažnije zadaće lokalne samouprave tako što je - iz ingerencije lokalne samouprave - osigurao vrhunske preduvjete za razvoj gospodarstva; izgradio ili upravo završava objekte za iznad-standardno predškolsko i osnovno obrazovanje te kulturne i sportske sadržaje; rekonstruirao i/ili izgradio glavne objekte za vodoopskrbu i odvodnju te osigurao EU sredstva kojima će većinu Grada 'pokriti' novom vodovodnom i kanalizacijskom mrežom; izgradio modernu Tržnicu i Autobusni kolodvor te, uz veliko učešće Države koja ima svoje ceste u Gradu, riješio glavne prometne probleme… u narednom periodu Grad Slavonski Bord na raspolaganju će imati više sredstva za… njegovo estetiziranje.

Nisu dovoljne tek dobre namjere

Nakon što sam pročitao (i) tu konstataciju u knjizi pomislih: pa i sam bih mogao ponuditi priloge prioritetima u radu Gradske uprave tijekom iduće četiri godine. S tim ciljem, nakon svake ophodnje Gradom, javno ću upozoriti na nužne mjere i/ili radnje kojima bi, po mome skromnom psećem mišljenju, bili unaprijeđeni uvjeti življenja Brođanki i Brođana. Odlučio sam angažirano pratiti tranzicijske muke koje (i) Slavonski Bord prolazi od svojedobno industrijski pristojno razvijenog srednjeeuropskog grada preko u ratu i poslije njega, pod pokroviteljstvom države, organizirane pljačke ključnih gospodarskih resursa stvorenih u doba 'socijalističkog mraka', do njegova planiranog uobličavanja u novo prometno, gospodarsko, kulturno, prosvjetno etc. središte Slavonije.

Već nakon prvog dolaska u Grad i prolaska njegovim ulicama bilo je vidljivo kako se radi na ubrzanoj rekonstrukciji prometne infrastrukture te, uglavnom, skupim objektima prema kojima se investitor, izvođači radova i nadzorni organi odnose s relativno niskom razinom profesionalnosti. Naročito je to vidljivo u loše izvedenim završnim radovima i ozelenjenim površinama prometnica.

Toleriranje takvog projektiranja, izvođenja i nadziranja ima za posljedicu otežano održavanje cesta, raskrižja, kružnih tokova, pješačkih i biciklističkih staza te u, konačnici, vizualno i stvarno vrlo zapušten javni prostor.

Zbog sustavno niske razine profesionalne odgovornosti u radu lidera Gradske uprave te njihovih izvođača radova i servisnih službi, Grad Slavonski Brod, na previše mjesta, izgleda neuredno unatoč brojnim potpuno novim objektima. Zbog loše izvedenih zemljanih radova i sadnje trave u neodgovarajuću strukturu tla, zelene površine su u nastanku neuredno i nestručno formirane. Zbog podloge na koju je trava posađena, nije moguće kositi je kosilicom nego se to mora činiti trimerom. Zbog rijetkog košenja, trava postaje korov što okoliš (i) potpuno novih objekata čini ružnim i zapuštenim.

Tko ignorira manje zdravstvene tegobe generira uvjete za ozbiljne bolesti

Kako to u stvarnosti izgleda pisao je moj Prijatelj (i) u članku naslova: „U pitanju je nesporazum, bezobrazluk ili korupcija?", a ja ću navesti par novih primjera.

Primjer prvi. Jedan od skupljih i ljepših kružnih tokova u Hrvatskoj izgradili su Gradanja Osijek i PZC Slavonski Brod u brodskoj Osječkoj ulici na Glogovici. Nakon njegove gotovosti, završni radovi, prometna signalizacija, sadnja stabala i trave besprijekorno su izvedeni. U to vrijeme novi vlasnik PZC-a čak je pretjerao u dokazivanju kako se profesionalno odnosi prema svom poslu u svome gradu te travu nije sadio nego je na prilaze rotoru postavio gotov travni tepih kojeg je trebalo tek redovito zalijevati i kositi. Kako to nije rađeno, nakon par mjeseci trava je izgorjela, zbog čega prilazi rotoru danas izgledaju zapušteno i ružno. Tu činjenicu ne može prikriti niti arhitektonska vrijednost samog kružnog toka.

Primjer drugi. Isti izvođač radova, PZC, gradio je 'prvu brodsku aveniju', odnosno četverotračnu cestu u Svačićevoj ulici. Unatoč činjenici da rotori, posađena stabla i nisko raslinje toj prometnici daju raskošniji izgled, zbog neprimjerene zemljane podloge i, posljedično, loše izrasle trave na njoj, od samog početka površinu nije moguće održavati na način da ona postane 'zeleni tepih'. Radnici Komunalca mogu se ubiti radom, a travnata površina će trajno ostati neuredna sve dok investitor (Hrvatske ceste) i/ili Grad ne odluči, sukladno struci, potpuno obnoviti travnjak.

Primjer treći. Na istočnom ulazu u Slavonski Brod, gdje su Hrvatske ceste izgradile veliki kružni tok, putnici namjernici koji s te strane ulaze u Grad ne znaju kako se taj rotor nalazi na području općine Gornja Vrba. Ako bi sudili po izgledu okoliša na tom čvorištu, a vjerojatno sude, znali bi kako ulaze u neuredan grad. I pritom, dakako, mislili bi na gradonačelnika, a ne općinskog načelnika.

Primjer četvrti. Nove pješačke i biciklističke staze, pak, posebna su demonstracija stručne nedorečenosti - od projektiranja, preko izvođenja i obilježavanja do konačnog izgleda i funkcije prometnice. Navodno, po 'direktivi' iz europskih urbanističkih laboratorija, između rubnjaka ceste i rubnjaka pješačko-biciklističke staze morao je biti određen razmak. Površinu široku oko trideset centimetara šampioni su popunili zemljom i proglasili je 'zelenim pojasom', mada su i sami svjesni kako će tu umjesto trave rasti korov jer je prostor malen, a beton u podlozi. Drugim riječima, projektirano je nepravilno i kolnim ulazima ispresijecano betonsko korito za travu - dugo dvadesetak kilometara - a izgrađena ostava za smeće. Dvadeset kilometara duga sramota projektanta, investitora, nadzornog organa i izvođača radova. Jer, svi su zakazali.

Gradska uprava treba afirmirati novu upravljačku paradigmu

Ono što (i) u ovim primjerima posebno zabrinjava nisu tehnički propusti - jer njih je moguće relativno brzo ispraviti - nego je problem mentalni sklop ljudi koji projektiraju, izvode i nadziru radova te, u konačnici, održavaju javne površine u gradu. Mentalni sklop kojeg nije lako i jednostavno mijenjati. A je li mu porijeklo s Balkana, iz komunizma ili kućnog odgoja potpuno je nebitno.

Dakako, nama psima to ne smeta previše, ali civiliziranom svijetu bi itekako trebalo smetati.

Moj Prijatelj stalno ponavlja kako u Gradu često 'zbog jedne šnicle kolju vola'. Kako strašno velik novac hrvatskih i europskih poreznih obveznika ulažu u funkcionalne i lijepe objekte, ali završnim radovima ne posvećuju dovoljno pažnje. Kao da to nije važno. Kao da završni radovi nisu obraz Grada.

Kad bi Gradska uprava promijenila paradigmu upravljanja gradskom infrastrukturom na način da im jednako vrijedni budu projektiranje, cijena, izgradnja i kasnije održavanje, pojačala bi nadzor nad izvođenjem radova te povećala ulaganja u održavanje. Na taj način, nakon izvjesnog vremena, Slavonski Brod bi doživio svojevrsnu estetsku preobrazbu (hrv. makeover).

Međutim, za potrebnu razinu održavanja javnih površina i čišćenje ulica, Komunalac nema dovoljno ni sredstava, ni opreme ni ljudi. Trenutno, taj posao obavlja 55 stalno i/ili povremeno zaposlenih, a ljudi, oprema i sredstva, godišnje, Grad koštaju 6,5 milijuna kuna s PDV-om. Odgovorni tvrde kako je, za barem 50 posto, potrebno povećati broj zaposlenih, ako travu neće kositi tek šest do deset puta godišnje, nego dvostruko češće.

O održavanju nadvožnjaka, podvožnjaka, vodotoka i drugih javnih površina koje nisu u vlasništvu Grada, neprekidno, vode se borbe oko nadležnosti, mada jer Zakon o cestama i vodama potpuno jasan. 

A kako iskoračiti iz dosadašnje prakse u novu; kako više, brže i bolje graditi te izgrađeno primjereno održavati, Gradska uprava ne treba pitati ni mene niti mog Prijatelja, a bogami ni dokone 'mudrace' koji sve živo kritiziraju, dakako, ne zbog toga što gradu žele dobro, nego zbog toga što se gradskih prinadležnosti ne mogu dočepati.

'Um caruje, snaga klade valja'

Budući da je Hrvatska (i) u ovoj oblasti jedan od fenjeraških članova europske obitelji, lideri Grada trebali bi ići u svijet te gledati kako drugi rekonstruiraju, grade i održavaju javne površine svojih gradova. Bolje je učiti na tuđim nego na vlastitim greškama. Ne kaže narod uzalud: 'Ako ne znaš što i kako raditi, gledaj što i kako radi susjed (hrv. komšija).

A hoće li brodska gradska uprava, u netom započetom četverogodišnjem mandatnom razdoblju, radikalno mijenjati svoj odnos prema izgradnji infrastrukturnih objekata i održavanju javnih površina; hoće li joj biti važno imati čistu i urednu 'odjeću' neovisno o tome je li krpana ili nova, pokazat će svojim, moguće, prvim korakom u tom pravcu - strukturom proračuna za 2022. godinu.

Nakon što je Prijatelj pročitao moja zapažanja, upitao sam: - Tupim li previše? -.

- Može ostati kao uvodni, načelan, stav o tvojim namjerama da potičeš na postupanje ali ubuduće moraš birati konkretne teme te biti kratak i jasan, ako želiš da te netko čuje. Da te čuje, a ne sluša jer, da bi pamet nadvladala moć, treba puno lajati. - reče i pritisnu 'enter'.

PDF Dokument

Bordstein-Navigator.pdf

PDF Dokument

Tako to rade Nijemci.pdf