NAKON šest godina završilo je razduživanje stanovništva, rekao je neki dan guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, a prenio Večernji list.

S obzirom na to da krediti građana od ove godine ponovo rastu, a ne padaju, statistički, posve ispravna tvrdnja. No, ako ćemo biti iskreni, razduživanje stanovništva nikad neće završiti – osim što smo toliko zadužena nacija da će razduživanje trajati vječno, na red će doći i novi dužnici o kojima supervizor veselo zbori.

Zato je cijena duga za vojsku zaduženih jedno od najvažnijih egzistencijalnih pitanja, uz preduvjet da zadrže posao iz kojega ga mogu otplaćivati.

Aktualni trendovi bude optimizam kad su obje stavke posrijedi: Europska središnja banka referentnu bi kamatu trebala ostaviti na nuli još cijelu sljedeću godinu te iz naše središnje banke i iz Hrvatske udruge banaka stižu najave o još nižim kamatama u 2018. s obzirom na povijesno najvišu likvidnost (višak novca – kako to dobro zvuči) i rekordno niske troškove financiranja u Hrvatskoj. Raste zaposlenost, a brojke pokazuju i – plaće.

Stopa realnog dohotka lani se povećala pristojnih 4,9 posto, pa iako u HNB-u prognoziraju da će u 2018. usporiti na 3,1 posto, sada taj rast dolazi na veću osnovicu. Naravno, statističke benefite ne osjećaju svi: u zemlji je još uvijek više od 320 tisuća građana pod ovrhom.

Pritisak na rast plaća donosi i ekonomska emigracija: poslodavci će se morati potruditi zadržati dobru radnu snagu, posebno sad kad kriza više ne može biti izlika za obezvređivanje porezno preopterećenog rada. Rast troška rada ionako je, prema podacima Eurostata, brži u EU10 nego u Hrvatskoj. Istodobno, kamate iz eurozone i dalje su nam na dugom štapu.

No, prilično je realna procjena da među novom hrvatskom emigracijom ima i kreditnih dužnika koji će u državama u kojima im se ekonomska sreća čini dostižnijom nego u domovini kroz neko vrijeme vjerojatno postati kreditno sposobni – pruža im se šansa skupe hrvatske kredite otplatiti jeftinijim skandinavskim, irskim, njemačkim.