NIKAD ne sumnjam u sve mogućnosti jednoga instrumenta. Dobar glazbenik nikad ne odustaje od njega, nikad si ne postavlja nepostojeće barijere samo da bi muzicirao na način koji je već dobro poznat i priznat. Dobar glazbenik će uvijek željeti više. Željet će učiti, naučiti, napredovati, čak i onda kada se neizbježna muka u učenju stropošta nizbrdo stvarajući od njega neku vrstu mučenika koji se u znoju svoga lica gledajući instrument pita: „Je li to bilo potrebno?“. Gledajući glazbenike na koncertima, njihove vještine, često nam se može učiniti kako je sve to lako ako imaju dar. Ali nije lako - svi će posvjedočiti. Niz odricanja, neprestanog vježbanja urode plodom gdje dar/ono darovano/darovana muzikalnost pomaže pri lakšem posvećenju nametnutom ili odabranom zadatku.

Izvor: Krunoslav Seletković

Upravo takva novost, „drukčijost”, prisutna na sceni vidljiva je u suradnji jedine hrvatske pjevačice flamenca, Nine Ćorić i Tamburaškog orkestra HRT-a. Flamenco u ozračju tambure itekako je značajan projekt, respektabilan kao i sama tambura na koju smo navikli kao na narodni instrument iako se već godinama dokazuje i pokazuje kako tambura može sve: rock, pop, jazz,... pa i flamenco. Stare španjolske pjesme koje je 1931. na klaviru odsvirao i snimio Federico Garcia Lorca s pjevačicom i plesačicom La Argentinitom te popularizirao. S Manuelom de Fallaom, Lorca je 1922. u Granadi organizirao prvi festival flamenca, a taj događaj je značajan za sve ljubitelje ove glazbe. Inače, flamenco je potekao iz Andaluzije na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće te je zabilježeno kako se sastoji od tri dijela: cante - vokalni izričaj, baile- ples i toque - umjetnost sviranja na gitari. Zahvaljujući Romima (Gitani) on se raširio, popularizirao da bi ga 2010. UNESCO stavio na popis nematerijalne baštine.

Zahvaljujući seviljskoj mentorici i pjevačici flamenca Aliciji Acuña, Nina Ćorić brusi svoj talent ili dar, a novost o flamencu uz tamburu seže do 2019. kada počinje maestralna ideja i suradnja s vrhunskim glazbenicima na projektu „Flamenco, Lorca i tambura”. Ova pjevačica u tome kontekstu spominje kako je zahvaljujući Tihomiru Ivanetiću započela suradnju i s Andrijevčaninom Krunoslavom Seletkovićem koji je počeo pisati prve aranžmane. Uz njega aranžmane su pisali i Brođanin Filip Novosel te Marko Bertić. Uz financijsku podršku Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u veljači 2022. projekt se realizira s Tamburaškim orkestrom HRT-a i maestrom Sinišom Leopoldom. No, ovdje ta priča ne staje. Upravo 4. rujna 2023. (u slučaju kiše 5. rujna 2023.) s početkom u 20.30, Nina Ćorić će uz Tamburaški orkestar HRT-a u Zagrebu, u Klovićevim dvorima ponovo održati koncert „Lorca, flamenco i tambura” i upravo zato, našim Brođanima, našim ljudima koji se nađu u Zagrebu ovo je sjajna prilika za uživanje u nešto drugačijim zvucima tamburaškog orkestra, mada smo navikli na bravure Tamburaškog orkestra HRT-a.

Izvor: Krunoslav Seletković

Krunoslav Seletković uz isto tako renomirane glazbenike Novosela i Bertića zaslužne za aranžmane zapravo još jednom osvjetljava obraz Slavonije. Tambura kao instrument nije određena samo za žalopojke, za svadbe, pijanke,... tambura je instrument koji toliko toga može dati, toliko toga može učiniti. Ona jest narodni instrument prije svega, ali razumijevati kako instrument nije „samo” za određenu vrstu glazbe, znači iz njega uvijek izvlačiti maksimum. Upravo iz ove ideje/projekta to je itekako vidljivo, moguće je čuti, osvjedočiti se.

Kao što slavni i sjajni glazbenik Avi Avital svirajući mandolinu poučava svoje slušatelje kako je moguće na njoj svirati i Bacha, tako ovo sjajni glazbenici žele podvući crtu preko riječi „samo”. Jer tambura je Slavoncu objekt kojim dokazuje raspoloženje, a tko kaže da Slavonac ili bilo tko tko uživa u tamburi ne može doprijeti do raspoloženja samoga flamenca. Ostaje poziv na koncert svima koji su u mogućnosti na njega doći. A nama koji nismo, nadam se da će se ispuniti želja te da ćemo napokon i mi moći uživati u ovim zvucima.

Voljela bih da se ovaj koncert u skorijoj budućnosti održi i u Slavonskom Brodu.