NAKON četiri godine članstva u EU Hrvatska je primila, ukupno 2,4 mlrd. €, a istodobno je uplatila 1,7 mlrd. € u EU proračun, što nam daje pozitivnu razliku od svega 0,7 mlrd. €. To je više nego poražavajući rezultat jer su primici, a time i neto razlika, mogli biti puno, puno veći da su nam vodstva države bila puno, puno pametnija i poštenija.

U članku Brođani dobili 5.219, a Zagrepčani 12.762 kune problematizirali smo činjenicu da, uz ukupno katastrofalnu učinkovitost hrvatske države u povlačenju sredstava iz EU fondova, Slavonija i Brodsko posavska županija u njoj imaju poseban problem s nepoštenom 'distribucijom' sredstava u prostor Hrvatske, primarno, zahvaljujući podijeljenosti zemlje na statističke regije u kojoj su Zagreb i Slavonija u istom statusu. Posljedica je to i činjenice da imamo podaničku, nesposobnu i lijenu državnu birokracije u Zagrebu.

U novom financijskom razdoblju 2014. - 2020., Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Od toga, 8,43 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, dvije milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te oko 250 milijuna eura za razvoj ribarstva. Dakle, u pitanju je osam puta veći iznosu nego nam je bio dostupan u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju.

Prema izvješću Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, do 31. prosinca 2016. ukupno je ugovoreno 1,27 milijardi eura - ili 11,8 posto od ukupno dodijeljenih 10,7 milijardi eura - dok ukupna plaćanja iznose 342,8 milijuna eura odnosno 3,2 posto od ukupno dodijeljenih sredstava. Što je mizeran rezultat.

Zasad, Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice EU zemalja po stupnju alociranih sredstava. Mada smo ušli u drugu polovicu ovog sedmogodišnjeg financijskog razdoblja, EK je Hrvatskoj, dosad, isplatila tek 935 milijuna eura od dodijeljenih 10,7 milijardi eura, što je svega devet posto od mogućeg.

"Nije do nas", tvrdi direktor Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda, Dejan Vuksanović, pokazujući nam tablicu učinkovitosti tvrtke koju vodi. Slična situacija je i s druge dvije ovdašnje razvojne agencije - županijskom i novogradiškom. Ljudi su projekte predali i/li pripremili te čekaju državnu administraciju.

Nasuprot Vuksanoviću, bivši mu kolega i aktualni državni dužnosnik - ovdašnji šampion u poznavanju svih pravila i trikova za povlačenje sredstava iz EU fondova - Dragan Dado Jelić, ispod našeg članka, kliknuo je kako nije istina da su oni u Zagrebu neučinkoviti. Dakle, čovjek brani 'one u Zgrebu' mada njihovo znanje i učinkovitost europska statistika svake godine situira na zadnje mjesto u Europi.

U pravilu, sveobuhvatno, za sve što valja u hrvatskoj državi zaslužan je 'Zagreb' i obrnuto, za sve što nije dobro kriva je hrvatska metropola. Bez iznimke. Nema te globalne društvene oblasti u državi, od demografije preko iseljavanja do zapošljavanja i gospodarskog rasta, za koju odgovara lokalna zajednica.

Da je u promatranom razdoblju Hrvatska povukla 90, a ne devet, posto predviđenih sredstava iz EU fondova, a da je u tom iznosu Slavonski Brod bio na prvom mjestu, za zemlju u cjelini to ne bi imalo poseban značaj jer, za izlazak Hrvatske iz stanja u kojem se nalazi, to nije dovoljno. Dakle, Dado, pogled dolje, glavu gore i počni poticati sve oko sebe neka rade više i bolje kako bi nam svima bolje bilo.

Ili, ako iz nekih razloga nisi u mogućnosti punim kapacitetom djelovati u Zagrebu, vrati se kući te stečenu pamet, iskustvo i veze stavi u funkciju sredine koja Te 'proizvela' kao državnog dužnosnika. Ako već u Zagrebu nisi dovoljno učinkovit - a Europa kaže da nisi - možda to, opet, postaneš u Slavonskom Brodu.

PDF Dokument

Prezentacija zadnjih podataka o hrvatskim postignucima.pdf