OTVARANJEM Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, lideri Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka, prije svega mladom Sveučilištu u Slavonskom Brodu, dakle svome suosnivaču, poslali su neskrivenu poruku kako im ne namjeravaju pomagati u autonomnom razvoju. Dapače, uzimanjem maksimalno moguće velikog komada kolača iz zajedničke državne kase - takozvane glavarine - neovisno o snazi znanstvene i svake druge opravdanosti za to postupanje oni, ustvari, vrlo efikasno podmeću noge ustanovi koja je netom samostalno prohodala.

Izgradnjom požeškog kampusa - u kojem će se svi objekti nužni za obrazovanje, stanovanje te sportsko-rekreacijske programe naći na jednom mjestu - bit će oplemenjena osječka sveučilišna penetracija u tamošnji studentski bazen.

Tako bi mogao zboriti netko tko sa strane nezainteresirano prati razvoj događaja u visokom školstvu, politički smušene te, posljedično, gospodarski i demografski posrnule Slavonije. Međutim, malo sofisticiraniji kibicer, koji bi to institucionalno slaganje karata u akademskoj zajednici sudio (i) temeljem informacija konstitutivnog, a ne tek deklarativnog karaktera, došao bi do vrlo prozaičnih saznanja. 

Naime, bliski odnosi lidera osječkog 'starog' Sveučilišta i požeškog novog Fakulteta nisu od jučer. Oni su građeni najmanje od 2016. godine, kad su Osječani, prof.dr.sc. Drago Šubarić i prof.dr.sc. Vlado Guberac, postali članovi Upravnog vijeća požeškog Veleučilišta. A, je li do kumstva između člana Vijeća i dekana te ustanove, prof.dr.sc. Borislava Miličevića, došlo prije ili poslije manje je važno. Osim toga, nije zanemariva činjenica da su u pitanju članovi i prijatelji vrlo moćne bosansko-posavske Udruge Prsten te da je prvi čovjek tamošnje akademske zajednice, prof. Miličević, istodobno, drugi čovjek požeške gradske uprave. 

Punu društveno-političku potporu nastavku gradnje dobrih međusobnih, osobnih i institucionalnih, odnosa između požeškog veleučilišta i osječkog sveučilišta dali su lideri grada Požege i tamošnje Županije: prof.dr.sc. Željko Glavić i Antonija Jozić. 

Prema kazivanju relevantnih izvora iz Zlatne doline, to im nije bilo teško jer nitko iz susjedne županije i najbližeg im, slavonskobrodskog, sveučilišta nije pokazao interes za ozbiljnom suradnjom predstavnika politike, gospodarstva i znanstvene zajednice Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Požege, Pleternice, Lipika, Pakraca i drugih sredina, s ciljem mobiliziranja njihove materijalne i kadrovske potentnosti kako bi, svi zajedno, postali učinkovitiji u stvaranju kvalitetnijih uvjeta za rad i život ljudi tog dijela Slavonije - i putem malog ali kvalitetnog sveučilišta koji bi imao (i) dislocirane sastavnice u najbližem okruženju.   

Izgradnjom požeškog kampusa - u kojem će se svi objekti nužni za obrazovanje, stanovanje te sportsko-rekreacijske programe naći na jednom mjestu - bit će oplemenjena osječka sveučilišna penetracija u tamošnji studentski bazen.

- Kampus se čini kao izvjestan, ali i vrlo zahtjevan projekt. Ipak, vjerujem kako ćemo, uz podršku hrvatske Vlade, uspjeti u njegovoj realizaciji. Budući da imamo podršku Vlade u osnivanju Fakulteta kao sastavnice Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, vjerujem da će oni podržati i svaki sljedeći korak u toj oblasti. Kako fakultetu treba kvalitetna infrastruktura, Požeško-slavonska županija će dati svoj maksimalni doprinos da projekt bude što prije realiziran. - onomad na tiskovnoj konferenciji, kazala je županica Jozić.

Dakako, u vezu s idejom o osnivanju kampusa nije bilo teško dovesti kompleks Vojarne 123. brigade u Požegi, koji  ima jako puno slobodnog i funkcionalnog prostora, unatoč činjenici da je ondje smješten Centar za obuku Hrvatske vojske.

- Pokrenuti su razgovori vezani za stvaranje kampusa u prostoru vojarne. Očekujem sastanak s ministrom obrane upravo na tu temu. Što se toga tiče, vjerujem da ćemo pronaći zajednički jezik. Prostor vojarne je uistinu velik, a sada je tamo smješten centar za obuku. Vjerujem kako taj prostor, istodobno, može zadovoljiti potrebe Centra za obuku, ali isto tako i one potrebe koje se nameću same po sebi kao budući koraci u razvoju visokog obrazovanja ovdje u Požegi. - obznanila je Županica svoje zaključne namjere u vezi s osiguranjem uvjeta za održiv razvoj požeškog visokog obrazovanja.

Galopirajuće širenje središta za visoko obrazovanje u Hrvatskoj, odavno već, jedni podržavaju, a drugi osporavaju. Podržavatelji fragmentiranja visokog školstva svoje stavove opravdavaju, primarno, ekonomskim značenjem, pri čemu fakultete drže važnim (i) gospodarskim subjektima od kojih dosta ljudi može živjeti, dok se osporavatelji pozivaju na činjenicu da hrvatsko društvo nije materijalno i kadrovski dovoljno bogato da osigura tako velik broj visoko-obrazovnih ustanova koje bi zadovoljile i minimum svjetskih kriterija.

Budući da se Hrvatska ne može pohvaliti kako ima, u bilo kojoj društvenoj oblasti, dugoročne razvojne planove utemeljene na strogim profesionalnim kriterijima, niti u bilo kojoj oblasti življenja ima praksu čuvati konzistentnost načina rada, za očekivati je kako će se ispuhati i politička tendencija da bezmalo svaki hrvatski grad ima neko visokoobrazovno središte.

A hoće li Slavonski Brod, u međuvremenu, skupiti dovoljno nesebične centripetalne moći kako bi dorastao ulozi (i) sveučilišnog grada, ostaje vidjeti. Naime, zahvaljujući višedesetljetnoj unutar-brodskoj političkoj razjedinjenosti uzrokovanoj malograđanskim individualnim i grupnim egoizmima, žrtvovana je nova količina najveće društvene vrijednosti. Izgubljena je nova količina zdrave pameti.