Od 19. rujna do 4. listopada 1944., najveći sin svih naroda i narodnosti druge Jugoslavije, komandant najvećeg europskog pokreta otpora naci-fašističkoj gamadi i njihovim slugama, Hrvat Josip Broz Tito, s partizanskom delegacije boravio je u Moskvi kod ondašnjeg druga i prijatelja, najpoznatijeg i najopakijeg Gruzijca Josifa Visarionoviča Staljina. Tijekom ta dva tjedna, kako i priliči širokoj duši ruskoj, Maršal je ugošćen kao baćuška. Mada, na kraju prvog kratkog radnog dana i početka prve duge noći, tijekom večere, umalo se nije dogodio ozbiljan incident.

Zbog toga, 16. svibnja, na lokalnim izborima, najvažnije je detektirati tko koga zastupa i sukladno tim spoznajama poduprijeti onog kandidata koji štiti (i) 'naše interese'.

Budući da su jugoslavenski drugovi na banket priređen u njihovu čast došli, doslovno, iz šume, većina ih se tako i ponašala. Jeli su rukama. Vidjevši to, Tito se tiho obrati prvom do sebe upozoravajući ga: „Džemo nož!". Čuvši Titov poziv, Džemal Bijedić zgrabi nož i, još tiše, upita: „Koga?". Dakako, misleći kako nekog od prisutnih treba eliminirati.

Tako bi otprilike (i) slavonsko-brodski birači, 16. svibnja na lokalnim izborima, mogli sebi u bradu mrmljati: „Koga?". Od koga krenuti s političkom eliminacijom? Koga ne izabrati u vijeće, odnosno za gradonačelnika ili gradonačelnicu?

Prema medijima dostupnim informacijama i putem njih informiranosti građana, ne bi se bilo teško odlučiti za opće dobro da svi glasači biraju temeljem materijalnih činjenica, a ne sukladno osobnim interesima i/ili predrasudama.

Budući da velik broj ljudi ne bira nego tek glasa u skladu s preduvjerenjem, bit će malo onih koji će postupiti racionalno i birati manje zlo, ako im po njihovu mišljenju dobro ponuđeno nije. Upravo toj skupini građanki i građana treba posvetiti posebnu pažnju. Onima koji će svoju vrijednu odluku donijeti sukladno procjenama razuma, a ne osjećajima srca.

Razuman građanin i birač, čak i onaj koji ne mijenja lako svoje načelne političke stavove, na lokalnim izborima primarnu vrijednost kandidata sudi prema njihovim komunalnim programima i projektima te karakterima koji svjedoče njihovu vjerodostojnost, a ne prema svjetonazoru, vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj, klasnoj, zavičajnoj ili nekoj drugoj pripadnosti.

Općedruštvene karakteristike kandidata te njihova kvalificiranost za mjesto koje svojom kandidaturom žele popuniti u zajednici, objektivne su jedinice mjere na komunalnom političkom „tržištu". Mada, sve strukture društva imaju pravo boriti se za svoju zastupljenost u tijelima koja odlučuju o uvjetima rada i življenja u nekoj sredini.

Vječna vododijelnica - podjela na dobro i zlo - determinira odnos svakog čovjeka prema ljudskom egoizmu. U onoj mjeri u kojoj netko podupire obuzdavanje ljudskog egoizma na društveno prihvatljivu i demokratski dogovorenu razinu - dobar je član zajednice i obrnuto.

Zbog toga, pod posebnim javnim nadzorom su preferencije političara i drugih javnih osoba koje imaju ambiciju oblikovati društvene procese. Zbog toga, političare na izborima dijelimo, primarno, na one koji zastupaju slobodu individualnih i grupnih egoizama i one koji tu slobodu žele ograničiti društveno prihvatljivim i za sve jednakim okvirima.

Zbog toga, 16. svibnja, na lokalnim izborima, najvažnije je detektirati tko koga zastupa i sukladno tim spoznajama poduprijeti onog kandidata koji štiti (i) 'naše interese'.

Načelno, ako ste član hrvatske društvene elite nastale ratno-profiterskim i kriminalno-privatizacijskim bogaćenjem ili statusnim privilegijama stečenim zahvaljujući pripadnosti političko-pravosudnoj nomenklaturi, onda ćete glasati za one koji se predstavljaju bliskim suradnicima, pače, zastupnicima upravo te i takve šarže.

Ako ste pak bliski idejama i ljudima koji žele nastaviti s obuzdavanjem osobnih i/ili grupnih egoizama, glasat ćete za one koji su pokazali principijelnost i dosljednost u borbi za opće dobro - neovisno o jačini protivnika s kojima su se sukobljavali.

Dakle, ako ste bogati ili pripadate novoj hrvatskoj eliti, birat ćete moćnike ili njihove predstavnike, a ako ste „običan građanin ili građanka" koji živi od rada i temeljem svoga rada, birat ćete one koji dokazano zastupaju opći interes zajednice i društva u cjelini.

Birat ćete kao i uvijek: između dobra i zla, a što je manje zlo, ako za vas dobra nema, odlučit ćete dok budete sami sa svojom savješću sjedili iza jednog od izbornih kartonskih paravana.