Hrvatska ima ozbiljnih problema s obrazovanjem djece jer ih prisiljava učiti napamet. Želimo li napraviti iskorak, s ciljem hvatanja priključka za napredni svijet, moramo promijeniti odgojno-obrazovnu paradigmu!
Izvođenje nastave mora prijeći iz statične u mobilnu, a prostor učenja iz učionice u stvarni svijet.
Uvidom u rad nastavnika u školama, utvrđen je mali dio stvarnog vremena učenja na nastavnom satu. Uglavnom, prevladava predavačka nastava, povremeno grupni rad, ali bez pravog kooperativnog učenja.
Nema dovoljno problemske nastave, istraživačke nastave, projektne nastave, grupne nastave koja uključuje kooperativno učenje, nastave usmjerene na djelovanje...
Pripreme nastavnika za nastavu trebale bi sadržavati razrađenu artikulaciju sata (etape, cilj, zadaće, oblike, metode).
Najčešća metoda rada je metoda usmenog izlaganja. Sadašnji rezultati provedenih ispita u školama posljedica su siromaštva metoda i postupaka.
Nastavnik mora imati ulogu voditelja i motivatora
Osnova uspješnog rada je planiranje i priprema nastavnog procesa.
Nastavnik mora imati ulogu voditelja i motivatora. On mora kreirati nastavu koja povezuje poduzetništvo s razvijanjem kompetencija. Onih kompetencija koje će učenik moći iskoristiti u stvarnom svijetu.
Izvođenje nastave mora prijeći iz statične u mobilnu, a prostor učenja iz učionice u stvarni svijet. Kako to nije moguće učiniti preko noći, nužno je isplanirati i projektirati modele promjena. Posljedično, treba napraviti analizu potreba odgojno-obrazovnih ustanova s infrastrukturom, materijalnim i ljudskim resursima...
Važan je ishod učenja
Promjene kurikuluma donijele su usmjerenost na nastavne sadržaje i njihov prijenos, umjesto na usmjerenost k odgojno-obrazovnom ishodu učenja.
Zbog toga, treba povezati sve elemente odgojno-obrazovnog sustava u međusobno povezanu cjelinu na isti način na koji treba povezati sustav vrednovanja i ocjenjivanja.
Dakle, kurikularne promijene trebale bi biti usmjerene na razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje; na promjene s usmjerenosti na sadržaj k usmjerenosti na odgojno-obrazovne ishode; na veću autonomiju učitelja i nastavnika u radu; na obavezno licenciranje nastavnika; na promjenu organizacije škole; na vođenje škola; na izbor ravnatelja škole; na povećanje izbornosti koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika...
Nema potrebne volje za promjene
Posebno bi trebalo poraditi na kvalitetnom strukovnom obrazovanju kroz njegovu veću fleksibilnost, izbornost i modularnost. Naprosto je nužno postepeno uvođenje modela učenja na radnome mjestu, u svim oblicima strukovnog obrazovanja.
Iako ništa nije moguće učiniti preko noći, za svako činjenje potrebna je početna volja, a te volje mi, očigledno, nemamo. Dapače, umjesto da pokušamo držati korak s naprednim zemljama Europe i svijeta, mi, metodološki, stagniramo ili se vraćamo u prošlost.
Danas izvodimo nastavu primjerenu 19. i 20. stoljeću, a treba nam ona koja daje rezultate danas ili će ih davati u vremenu koje dolazi. Naime, obrazovanje je posao budućnosti, a mi živimo i radimo na paradigmi iz prošlosti.
Da bismo pokrenuli proces promjena potrebno je hitno napraviti barem ove male pomake.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
brodski19.01.2015. u 15:34
U poslu branja jabuka efikasnost znači u što kraćem vremenu ubrati što više jabuka. To zahtjeva spretnost u penjanju, dobru koordinaciju pokreta , minimalan utrošak energije i sl. Efektivnost pak nema direktne veze sa samom tehnikom branja. Efektivnost znači pronaći... Prikaži sve pravo stablo i odabrati odgovarajuće ljestve ili pak pronaći stablo za koje ne trebaju ljestve. U školi nas uče da trebamo biti marljivi, odnosno efikasni, ali to je samo polovica onoga što treba znati. Ne uči se da nije nebitno u što se ulaže trud, znanje, talent ili novac. Ne uči se kako biti efektivan.
-
pajser15.01.2015. u 18:53
Treba uvesti sistem kao u Njemačkoj. Ovisno od ocijena možeš upisati školu koja te interesira. Imam dvoje djece različitog kapaciteta. Sinu se dosađivalo u školi jer je to sve znao, a kćerki ni dopunska ne pomaže, pogotovo kad profesori ne... Prikaži sve dolaze na nju jer ih bude "premalo" (OŠ Antun Mihanović).
-
PBasic15.01.2015. u 18:41
Da! Sjećam se kad je Vokićka predložila uvođenje A, B i C programa još od osnovne škole. Graknuli su na nju roditelji, "tko su profesori da njihovu djecu ograničavaju u razvoju i izboru životnog puta". A vrlo je jasno vidljivo,... Prikaži sve čak i meni laiku za psihologiju djece, tko jest nadaren za koji smjer a tko se u takvom smjeru pati... 90% vremena profesori posvećuju "najlošijoj" djeci (ovdje ne mislim da su ta djeca misaono ili marljivošću hendikepirana, već općenito iz raznoraznih razloga imaju problema dostići ocjenu dovoljan a kamoli dobar i više)... Za to vrijeme, inteligentnija djeca se dosađuju, gube vrijeme i zanimanje za nastavu u kojoj ionako "sve znaju" logički, a par podataka koje moraju usvojiti nauče za pola sata a ne za dva tjedna "štrebanja"... A program za iznimno darovitu djecu (s možda čak dva potprograma, društevni i prirodoslovni), a C za one kojima je (a vjerujte, bilo ih je i u osmom razredu!) teško uopće pročitati tri rečenice a kamoli naučiti ih s razumijevanjem. Uz, dakako, laku pokretljivost iz jednog smjera u drugi, ako se ustanovi greška sustava ili ako se dijete koje je možda u 4. i 5. razedu bilo nezainteresirano iz tko zna kojih razloga, odjednom dokaže iznimno talentiranim za npr matematiku..
-
X_faktor15.01.2015. u 11:01
ako si dosao do 4 razreda srednje skole onda se samo po sebi podrazumjeva da si usvojio znanje nize razine matematike ili hrvatskog, pa nema logicne potrebe to isto znanje provjeravati na nizoj razini drzavne mature, zar ne? Onda je... Prikaži sve visa razina potrebna samo za fakultete koji trebaju vise znanje tih predmeta. Ovaj dio "vanserijskog" me "bezmalo" protresao. Sto ti to znaci "vanserijski" marljivi i spremni na dodatno ucenje? Ucenici strukovnih skola, za razliku od gimnazijskih imaju dodatnu praksu uz skolu. Gotovo svi su marljivi. Zasto se gimnazijalci ne bi dodatno pripremali za upis na medicinski fakultet na kojemu bi se trazilo znanje gradiva iz srednje medicinske skole? Ili se dodatno spremali za upis na ekonomski iz gradiva koje su slusali ucenici ekonomske skole? Obzirom da nemaju prakse, zasto se ne bi marljivo dodatno pripremali za usmjerene fakultete? Ucenici koje je podrazumjevam "vanserijskim" ni ne trebaju ovakav obrazovni sustav, on ih samo smeta, i trebalo bi naci nacina da takvi ucenici napreduju svojim tempom, i prema svojim interesima, a ne ih silom gurati u nemastoviti obrazovni sustav. Koliko smo "vanserijskih" izgubili do sad zbog sustava obrazovanja? "Prosjecni" ucenici vise vremena provode na instrukcijama iz matematike koja im lose ide (jer ima jednostavno lose ide, a ne zato sto nisu marljivi), umjesto da provode vrijeme razvijajuci se na podrucjima koja im dobro idu. Vrtici vec odavno imaju projektnu nastavu, zasto ju je tako tesko implementirati u osnovnu i srednju skolu? Podrzavam licenciranje nastavnika, kao i detaljniju selekciju kandidata za nastavnicko zvanje, jer nije svatko tko zavrsi fakultet spreman za rad s djecom. Mozda bi trebalo vratiti dvije godine opceg srednjoskolskog smjera, a nakon njega usmjerenje, puno znace te dvije godine za biranje zivotnog puta. Uostalom, za mnoga danasnja zanimanja ni ne postoje skole/fakulteti za stjecanje zvanja. Obrazovni sustav treba pripremiti ucenike na promjene. Voditi racuna o upisnim kvotama - stvorili smo cijeli niz nezaposlenih odgajatelja, medicinskih sestara (srecom ih traze u inozemstvu). Srednju medicinsku skolu, uvodjenjem fakulteta sestrinstva sveli su na status njegovatelja. Ova tema je za mene jako bitna, steta sto ostaje na teorijskom polju, a kad se nesto pocne i primjenjivati na kraju ispadne potpuno nespretno. Drzavna matura ima svog smisla, ali pravedna ce biti tek sad svi budu u istom polozaju. I ucenje nema smisla ako sluzi samo tome da se dobije dobar rezultat na drzavnoj maturi.
-
Stipe14.01.2015. u 17:55
Za fakultete gdje matematika nije bitna imaš nižu razinu. Nju bi trebali proći čak i bolji učenici osnovnih škola. Strukovne škole su uglavnom oblikovane tako da se učenik što prije uključi u radne procese, a ne u visoko stručne ili... Prikaži sve akademske, znanstvene. Ipak, ostavljena je mogućnost za one koji su vanserijski, a pohađaju stručne škole ili su marljivi i spremni na dodatno učenje mimo osnovnog programa (a kako bi bili konkurentni onima iz gimnazija i drugih škola) da i oni pristupe višim razinama pojedinih predmeta te se sa npr. tehničke škole upišu na filozofiju ili sociologiju ili neki drugi fakultet.
Prikaži sve komentare
-