NA dan svetog bračnog para, Viktora i Korone († oko 170. godine), požeški.hr izvijestio je tamošnju javnost kako se županica Antonija Jozić „javila s dobrim vijestima“. Kako „Županica Jozić ne staje“. Kako je  „Požeško slavonska županija dobila šest milijuna kuna“.

Kolege im s 034portala hr, otišli su korak dalje i toj informaciji dodali još dvije: da je iz istog izvora - Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije - Kutjevo dobilo pet, a Požega 'samo' dva milijuna kuna.

Mada je autoru članka „Tko ima bolje lobističke sposobnosti i veći utjecaj?...“, očito, primarna namjera bila poniziti požeškog gradonačelnika prof.dr.sc. Željka Glavića jer, k'o biva, on nema lobistički kapacitet kakav imaju županica Jozić i kutjevački gradonačelnik, Josip Budimir, iz najmanje dva razloga, u svojoj namjeri baš i nije uspio. Prvo, županica Jozić je u redovima HDZ-a postala požeško-slavonski politički lider zahvaljujući i činjenici da se dr. Glavić tome nije protivio i drugo, Požega nije dobila „samo“ dva, nego osam milijuna kuna jer će i 'županijska sredstva' biti uložena u grad Požegu.

Međutim, ta informacija o Bismarck-ovim mrvicama koje kancelar Plenković (noblesse oblige) baca pod stol gdje ih očekuju (i) trpni Slavonci, dobra je vijest tek za obespravljene i siromašne podanike bez nade. Ono što me, pak, u ovom 'predmetu' zaintrigiralo jest činjenica da je županica Jozić, Županijskoj skupštini, predložila kupnju zgrade Podravske banke u Požegi, veličine 2.981 metar četvorni, po cijeni od 14,2 milijuna kuna, kako bi u nju smjestila Županijsku razvojnu agenciju „Panora“ s 20-ak zaposlenih i još neke županijske službe te novim, malim i drugim poduzetnicima mogla nuditi radni prostor, hrvatski nazvan Co-working centar.

Srbi, Crnogorci, Bosanci koji se Bošnjacima zovu i Jugoslaveni po uvjerenju, a ne po funkciji, vjerojatno, bili bi maštovitiji te bi svoju Agenciju nazvali, na primjer, „Panorama“, mada Grci tvrde kako je to izvorno njihova riječ i znači: 'proizvodi'.    

Budući da je u „Zlatnoj dolini“ županica Jozić bezmalo politički Bog Otac, Sin i Duh Sveti, nije bilo sumnje da će njezin prijedlog proći, kako predsjedavajući reče: „S većinom glasova“. Uzgred, nije jasno zbog čega predsjednik Skupštine, nakon prebrojanih glasova, ne navodi broj onih vijećnika koji su bili protiv, odnosno, suzdržani te zbog čega Županica izbjegava napisati kako ona predlaže donošenje odluke. Zbog čega piše: „Predlaže se“, kao da sadržaj dokumenta sam sebe predlaže.  

Dakle, nakon dužih pregovora koji su, kako reče Županica, započeli prije njezina dolaska na tu funkciju, Županijska je skupština podržala prijedlog te odlučila kako će kupiti poslovnu zgradu i dvorište u ulici Republike Hrvatske 1b u Požegi, ukupne površine 3.290 metara četvornih, po cijeni od 14,2 milijuna kuna.

Novinari nisu ni političari ni policajci. Ali…

Mada je bilo za očekivati kako će nešto slično učiniti oporbeni vijećnici na samoj Skupštini – a nisu – ilustracije radi, navodim primjer izgradnje 'Poduzetničkog inkubatora Slavonski Brod' te upućujem na više izvora koji potvrđuju kako je, za Županiju, sve moglo biti bolje i jeftinije. 

Poduzetnički inkubator Slavonski Brod, neto površine 1.823 metra četvorna, s opremom za njegov rad, vrijedan 15.5 milijuna kuna s PDV-om, što je 1.133,66 eura po metru četvornom, brodska Gradska uprava gradila je lani i ove godine s 15 posto vlastitih sredstava. 

Poduzetnički inkubator u Slavonskom Brodu (Foto: SBplus)

Tko god je nešto renovirao zna kako je to skuplji posao nego graditi novo. Dakako, ako si novo možeš odmah priuštiti, a subjekti lokalne uprave i samouprave, u ovakvim slučajevima, to mogu po više osnova.

Ono što je u ovom poslovnom aranžmanu misteriozno jest činjenica da je Županica odlučila potrošiti teško stečenih županijskih 14,2 milijuna kuna za realizaciju projekta u koji nije trebalo uložiti više od 15 posto njegove konačne vrijednost. Njezin, pomalo nervozan, odgovor na pitanje jednog od vijećnika: „Zbog čega nije predložila izgradnju novog objekta, veličine primjerene potrebama Požeško-slavonske županije“, ne bi položio niti najjednostavniju provjeru znanja iz oblasti apliciranja i realizacije projekata koje sufinanciraju hrvatska Država i Europska unija. O rekonstrukciji starih i izgradnji novih objekata da i ne govorimo.

Kako nitko u redakciji SBplus nije ekspert iz ove oblasti, a svojim neznanjem ne želimo nanijeti štetu poslovnom partneru Požeško-slavonskoj županiji, dapače, želimo joj sve najbolje, s par pitanja obratili smo se ljudima koji znaju više od nas.

Evo što kažu eksperti

Na pitanje: „Je li Županija mogla kupnju stare zgrade staviti kao trošak projekta?“, odgovor je bio u jednoj riječi: „Nije“. Potom, pojašnjeno nam je kako u Uputama za prijavitelje projekata po pozivu za "Razvoj poslovne infrastrukture", na 18-oj stranici, stoji napomena o „neprihvatljivosti kupnje ili zakupa objekata“.
Na pitanje: „Je li Županija mogla kandidirati projekt tako da Država i EU plate cca. 85 posto vrijednosti novog objekta i opreme?“, odgovor je glasio: „Mogla je, samo što bi u tom slučaju morala čekati da se otvori 'Javni poziv za razvoj poduzetničke infrastrukture' (vjerojatno tijekom iduće godine) u okviru kojega bi se takav projekt mogao realizirati. Mogli su prijaviti gradnju i opremanje nove zgrade u vrijednosti 20 milijuna kuna, od čega bi bespovratna sredstva bila 17 milijuna kuna.

Podravska banka

Želeći potkrijepiti istinitost svojih navoda, naši izvori poslali su nam link na jedan EU projekt koji je najsličniji onome što Požeško-slavonska županija želi napraviti. U tom projektu, vrijednom 27 milijuna kuna, Grad Šibenik je dobio 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

U nastavku navode, „Grad Požega je također ušao u ITU. Indikativna alokacija za njihove projekte je 136,8 milijuna kuna (18 milijuna eura) zbog čega su takav projekt mogli financirati i iz sredstava ITU mehanizma, što je vidljivo na 18. stranici“. 

Osim toga, u sklopu Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema – koji je donesen početkom godine – bit će dodijeljeno 150 milijuna kuna u razdoblju 2022. – 2024. godina, što je vidljivo na linku: Program podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema

Nakon svega, nameće se pitanje: „Zbog čega bi politički iskusna, u samom vrhu najveće hrvatske stranke etablirana, materijalno situirana i, zasad, ničim kompromitirana političarka, u koju 'učitelj i vođa' gleda kao sredstvo za rebrendiranje stranke, povukla, blago rečeno, diskutabilan poslovni potez u kojem je tek Banka prošla dobro.

Naime, nakon što im je onemogućeno daljnje lihvarenje Hrvatica i Hrvata – dakako i „ostalih“ kako bi kazali lideri HDZ-a i slučajni predsjednik države koji odlikuje procesuirane za ratne zločine – Banka je imala primarni cilj svoje kadrovske i prostorne potrebe svesti na optimum te nastojati što prije riješili se tri četvrtine prostora koji im je postao nepotreban trošak.

Ili netko misli kako postoje banke, crkve i njima slični subjekti koji su spremni stečenu imovinu, ispod cijene, vratiti onima koji su je, ustvari, stvorili, odnosno, ponašati se kao socijalna ustanova, na teret vlastitog komoditeta. Koješta.

Budući da nema vjerodostojnih indicija koje bi svjedočile kako je Županica u ovaj projekt ušla (i) iz privatnih razloga, ostaje tek konstatirati da kupnja zgrade Podravske banke neće biti jedan od referentnih projekata kojim bi se Antonija Jozić mogla hvaliti kako imovinom Županije upravlja manirom dobrog gospodara.