''Obadva, obadva, oba su pala!''. Uzvik oduševljenja Filipa Gaćine, hrvatskog branitelja kada su njegovi suborci 21. rujna 1991. srušili dva zrakoplova JNA nadomak Šibenika, uzvik je star više od 25 godina. Sjetio sam ga se ovih dana jednim drugim povodom. U Strasbourgu, na tamošnjem Sudu za ljudska prava - posljednjoj stepenici i mogućoj slamki spasa za sve koji nisu našili pravdu na domaćim sudovima - pala je presuda koju je svojedobno, prije nekih šest godina, donio sadašnji predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirko Svirčević.

Spomenuti sud, naime, u sporu Bašić protiv Hrvatske, 25. studenoga ove godine, presudio je kako su Brođaninu Damiru Bašiću u postupku na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu (predsjednik sudskoga vijeća, tada, te 2010. bio je Mirko Svirčević) povrijeđena ljudska prava.

Spomenuti sud, naime, u sporu Bašić protiv Hrvatske, 25. studenoga ove godine, presudio je kako su Brođaninu Damiru Bašiću u postupku na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu (predsjednik sudskoga vijeća, tada, te 2010. bio je Mirko Svirčević) povrijeđena ljudska prava. Hrvatska (odnosno porezni obveznici) Bašiću će zbog toga morati platiti 7.500 eura, no njemu je to slaba utjeha - on je već odležao svojih pet godina koliko mu je presudio Svirčević. Ali, smiješi mu se mogućnost da dobije obnovu postupka pa da sud, ovoga puta, tko zna, možda postupi drugačije.

A sada: Zašto sam se sjetio one izreke ''Obadva, obadva, oba su pala!?''. Zato što će, dođe li do obnove postupka Damiru Bašiću, ovo biti drugi put da je pala presuda aktualnog predsjednika Županijskog suda, Mirka Svirčevića. Obnova jednog postupka upravo je u tijeku, presude kojom je Svirčević, 2007. osudio brodskog poduzetnika Matu Vidovića na dvije i pol godine zatvora. Vidović je svoju kaznu odležao u cijelosti i nikakva mu obnova postupka ne može vratiti tih 912 dana provedenih iza rešetaka, no može mu vratiti čast i dostojanstvo. Kolike su šanse da Bašić i Vidović uspiju? Bašićeve, čini nam se, nisu osobite. Kad presuda u Strasbourgu uskoro postane pravomoćna, moći će zatražiti obnovu postupka. O tome će, tako nalaže zakon, odlučivati isti onaj sud koji ga je i osudio: Županijski sud u Slavonskom Brodu. A sudac koji ga je osudio i čija je presuda pala u Strasbourgu, u međuvremenu je postao predsjednik tog suda. Ništa ne prejudicirajući, pitamo se, baš kao svojedobno i legendarni Mladen Delić: Pa ljudi moji, je li to moguće?

Vidovićeve šanse da bude ispravljena moguća sučeva pogreška, nešto su veće. I to iz dva razloga: prvo, on je već dobio obnovu postupka. Drugo, u obnovljenom postupku koji je nedavno počeo, zatražio je izuzeće kompletnog Županijskog suda u Slavonskom Brodu, dakle svih njegovih sudaca, uključujući i predsjednika Mirka Svirčevića. Njegov zahtjev, s obzirom na iskustvo koje s tim sudom ima, više je nego logičan. No, je li opravdan, odlučit će Vrhovni sud.

Vidović, naime, ne vjeruje da su, unatoč silnom isticanju kako su posve neovisni, suci lišeni bilo kakva utjecaja svojih nadređenih, predsjednika sudova. Hajde, budimo realni i pokušajmo zamisliti kako će postupiti sudac ili sutkinja kada u ruke dobije obnovu postupka kojeg je ranije vodio njihov kolega s istoga suda, a u međuvremenu avanzirao u predsjednika? Hoće li donijeti drugačiju presudu? Hoće li se, poštujući zakon, suprotstaviti kolegi ili će se suprotstaviti zakonu, poštujući kolegu? Ili će imati snage i reći: kolega, bez obzira što ste u međuvremenu postali predsjednik suda, vi ste u postupku koji mi je dopao pogriješili. Osudili ste nevinog čovjeka.

Naravno, svi će se složiti: ljudski je griješiti. I dodati kao onaj tko radi i griješi. No, problem je u nečem drugom, u tome kako se društvo odnosi ne prema pogreškama, već prema onima koji ih čine. Ako vozač taksija, primjerice, dva-tri puta ogrebe auto, gotovo je sigurno da će dobiti otkaz. Ako blagajnica na kraju radnog dana otkrije da je pogriješila vraćajući kupcima kusur, pa joj se pojavio manjak, morat će ga nadoknaditi sama, iz vlastitog džepa, a ne iz državnog proračuna. Ako doktor, primjerice, pacijentu odstrani zdrav umjesto bolesnog bubrega, odštetu će platiti bolnica, odnosno osiguranje koje plaća bolnica. A što se pak dogodi ako pogriješi sudac, pa mu sud u Strasbourgu ili domaći sud, sruši presudu i dopusti obnovu postupka? Neće mu se dogoditi ništa!

Ili, nije baš tako. Možda ipak hoće. Možda će napredovati u službi i postati predsjednik suda.