Don't force it…
get a bigger hammer.
Arthur Bloch

DRŽIM kako sam prosječno informiran građanin. Neki moji prijatelji znaju puno manje o novostima i događanjima u gradu, apsolutno ih ne zanima politika, niti bi znali nabrojati ijednog vijećnika gradskog vijeća ili županijske skupštine. Ne gledaju lokalnu televiziju, ne slušaju lokalne radio postaje i ne čitaju nikakve lokalne medije, ni tiskane ni elektronske. Nakon posla, pogledaju dobar film, slušaju glazbu, zabave se sa svojom djecom ili malo prošeću gradom. Ne žele se zamarati njima nebitnim stvarima i na to svakako imaju pravo. Niti ne sanjaju da će uskoro naše područje biti preplavljeno turistima.

Misterija prva

Svakodnevno, na putu doma s posla, u Bukovlju ugledam smjerokaz na kojemu se ispod slike biciklista nalazi natpis Gajna, Slavonski Brod. Kako vjerujem institucijama, nekoliko sam puta pregledao web stranice gradske i županijske Turističke zajednice ne bih li vidio o čemu se tu radi. Ima nešto o Gajni kao zaštićenom prirodnom krajobrazu ali ništa o biciklima.
Prošle nedjelje, ne žaleći vrijeme i trud, odlučio sam automobilom slijediti te "vražje" oznake ne bih li dokučio o kakvom se to biciklističkom čudu radi. Nije da ne bih rado krenuo biciklom, al' današnji kineski ne izdrže dugo mojih 130kg. Uz to, nije Gajna na kraj svijeta, ali nije to ni tako blizu za onog tko nije bar u rekreativnoj biciklističkoj formi. Krenuvši iz Bukovlja, nisam se mogao načuditi što me putokazi odvedoše umjesto na jug ka Gajni, na sjever preko Šušnjevaca ka Vrhovini. No nakon okretanja ponovo ka jugu, prolasku kroz Klokočevik, Trnjane, Selnu, Bicko selo stvari sjedoše na svoje mjesto. Već mi se i autom sve to malo odužilo i kod crkve u Oprisavcima bio sam spreman odustati, otići negdje na kavu i okanuti se ćoravog istraživanja, ali bilo mi je pomalo žao utrošenih goriva i vremena pa se raspitah kod prolaznika kamo se ide za Gajnu. Svega stotinjak metara od crkve, doista se ukaza Gajna u svoj svojoj ljepoti i raskoši. Nije cinizam i ironija, jer bi netko mogao reći: "Pa ovdje nema ništa osim jadne barice, žbunja i polja", ali meni je ovaj tipični, pitomi slavonski krajolik stvarno prekrasan. Zbor žaba i cvrčaka, udaljeni lavež pasa i mirisi zemlje, trave i čiste prirode nisu za baciti. No gdje god pogledao, nigdje biciklista (za divno čudo cijeli dan nisam vidio niti jednoga), biciklističkih staza niti nekih panoa s informacijama o biciklizmu. Vraćajući se nazad prema seoskoj crkvi, uz put ugledah sličnu oznaku s biciklistom, samo je na ovoj pisalo "Ruta Sava" i tad mi sine: sav danas pređeni put je valjda bila jedna velika biciklistička staza ili ruta. A možda i nije?

Vračajući se doma, pomislio sam kako je negdje, u mom sustavu prikupljanja informacija, nešto trulo, kako sam, zasigurno, nešto previdio na stranicama TZ-a, te kako sve to mora biti tamo detaljno objašnjeno. Hej, ne jedna staza/ruta, već očito dvije, a ja, kao prosječno informiran čovjek, o tome nemam pojma. Došavši doma, ponovo pregledam sve stranice TZ-a, ali o biciklističkim stazama ni riječi. Stara poslovica kaže, kada ne ide ustaljenim redom, posegni za Googlom. I naravno, Google nije razočarao, nađoh ukupno dva teksta koji imaju veze s biciklima i Gajnom. Jedan naše kolegice Anite Benić i jedan blogerski, čovjeka s iskustvima vrlo sličnim mojima (osim što glavnu početnu tablu kod Supernove ja nikada nisam uočio):

http://www.turizaminfo.hr/ljeti-i-do-500-gostiju-dnevno-na-stazama
http://jimbo.blog.hr/2009/07/1626467268/biciklisticka-staza-slavonski-brod-gajna.html

Pročitavši gornje tekstove, svatko može stvoriti cjelovitu sliku o namjerama i značaju cikloturizma, o značenju brojnih putokaza uz lokalne ceste, koje mnogi od nas primjećuju, a ne znaju svu pozadinu te priče. Zašto toga nema na stranicama TZ-a? Pitanje je jesu li turisti na koje računamo bolje upućeni u našu turističku ponudu od nas domorodaca? Pretpostavlja li se kako imaju uza se turističkog vodiča ili puno avanturističko-istraživačkog duha? Planiraju li svoja putovanja skupljajući podatke s interneta? Za mene, ova misterija brodskog turizma napokon je razriješena.

Misterija druga

Kolega iz Zagreba dovozi mi novu opremu za računalno čvorište. Već je nekoliko puta bio kod mene pa ga ne moram navoditi niti se brinuti o tome hoće li pronaći put. Nadomak Broda javlja mi se telefonom kako stiže za desetak minuta. No, prošlo je preko pola sata, a od njega ni traga. Već zabrinut, odlučio sam ga nazvati:

"Pa gdje si ti?"
"Ma, slušao sam glazbu i da ne razmišljam uključio sam navigaciju i već se dvadesetak minuta vrtim po nekom nepoznatom kvartu."
"Koje mape koristiš za navigaciju?"
"Google Maps"
"Onda mi je jasno. Kod njih su sve ulice u Brodu pogrešno obilježene. Gdje se nalaziš?"
"Pa je li to moguće? Čekaj malo. Ima neka zgrada na kojoj piše Kožul"
"Odlično. Znam gdje si. Sad ću te ja navoditi!"

Situacije poput navedene mogu se događati svakodnevno kod onih koji koriste mobitele ili navigacijske uređaje bazirane na Google Maps usluzi ili koji za planiranje svog turističkog ili poslovnog posjeta Brodu rabe tu uslugu. Reći će mnogi kako ništa novoga nisam otkrio, kako za taj problem s guglovim kartama, znaju već i mala djeca. Pokušali su to ispraviti pojedinci, organizirane grupe, Facebook inicijative i - rješenja nema. Jesu li pokušali i oni koji vode grad i županiju ne bih znao, ali do danas ništa po tom pitanju nije postignuto. Arthur Bloch kaže: "Nemoj silom - uzmi veći čekić!". Poznaje li tko od naših vrlih političara ministre investicija, gospodarstva ili vanjskih poslova. Bilo je govora o dovođenju Googla u Hrvatsku. Dakle, kontakti su postojali. Možemo li postaviti uvjet da nam taj isti Google ne čini štetu?

Misterija treća

Zadnjih godina, pune su nam uši turizma. Ako je neki lokalni medij bojkotirao gradonačelnika ili župana, kada je turizam u pitanju, čini se, sva su im vrata otvorena. Neprekidno slušamo o turističkim strategijama i inicijativama, o živućoj povijesti, sve većem broju sadržaja i poduzetnika u turizmu i moramo priznati: dosta je napravljeno. Stalno se pojavljuju novi sadržaji, seoska gospodarstva ulažu u turizam, po cijeloj županiji načelnici općina, u granicama svojih mogućnosti, uređuju turistička odredišta, u samom gradu su napravljeni stanoviti pomaci, događaju se donedavno nezamislive stvari te se angažiraju eminentni stručnjaci (dr.sc. Renata Tomljenović) i fakulteti (Grafički - Zagreb, Strojarski - Brod). Enrico Cioccolini, idejni začetnik festivala bajki Fialesque u talijanskom gradu Peccioli te međunarodnog povezivanja gradova – organizatora festivala bajki, pokazao je značaj i mogućnosti novih medija u turističkoj promociji.

Ipak, na gradskom i županijskom webu TZ-a nema ništa od ovih novosti. Neka odredišta nisu ni upisana (biciklističke staze, KK Garčin, Šuma Striborova ...), a za ostale postoje kratke crtice i mala sličica. Nema foto galerija, promotivnih video spotova niti interaktivnih karata za lakše lociranje odredišta. Za pronaći radno vrijeme turističkih ureda treba dobro prekopati web i priložene PDF dokumente. Neke novosti vezane za turizam objavljene su na portalima grada i županije, a na stranicama TZ-a ih nema. U doba kada, posebno strani, turisti ne žele kupovati mačka u vreći, nego žele prije polaska na put prikupiti što više informacija o odredištu, web stranice TZ-a jednostavno više ne zadovoljavaju raznovrsnošću i količinom informacija. Dijelu građana će se na ovaj komentar dići kosa na glavi jer smatraju da je već previše novca "ulupano" u nečiju "fiks-ideju" o turizmu, posebno jer su rezultati, omjer uloženog i zarađenog u turizmu, građanima nejasni i zamagljeni prigodnom statistikom. Sada još dodatno ulagati u web promociju, bez koje danas nema ništa od ozbiljnog turizma, činit će im se previše. No, kao i obično kod nas, nije toliko problem u novcu nego u dosjetljivosti, suradnji i iskorištavanju postojećih resursa. Ne želim se samopromovirati u stručnjaka za turizam i promidžbu, jer to nisam, ali bit ću slobodan iznijeti nekoliko dobronamjernih prijedloga za poboljšanje turističke web promocije.

Prijedlozi

Po pitanju interaktivnih mapa ili karata, postoje i druge alternative osim Googla. Na primjer, VIP navigator  Korištenje ove usluge donekle je slobodno. Možda bi se mogao potpisati ugovor s VIP-om i izvući neku korist od njihovog reklamiranja na našim stranicama. Postoje i druge hrvatske tvrtke koje pružaju slične usluge, ali zbog raširenosti Google Maps usluge, svakako treba uložiti dodatne napore kako bi se ta situacija razriješila. Sadašnje stanje, gdje Google daje pogrešne podatke korisnicima, čini ogromnu štetu našem gradu i turizmu. Bolje bi bilo da nema nikakvih oznaka ulica ili da bar postoji napomena kako su podaci za Brod pogrešni.

Foto-galerije doista ne iziskuju neke posebne napore i sredstva. Možemo težiti vrhunskim umjetničkim uradcima, ali za početak bi bilo dovoljno da netko od ljudi zaduženih za turizam, s trunkom fotografskog talenata, uzme fotoaparat i uputi se ka svakom od turističkih odredišta i načini seriju fotografija. Kada se ulaganja u turizam počnu vraćati, bit će moguće angažirati profesionalce. Za neka odredišta postoje već zasebne web stranice te se mogu postaviti poveznice. Ovih dana se u prostorima Gradske knjižnice održava izložba povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti na kojoj su neka od odredišta prikazana vrhunskim fotografijama. Pričekajmo koji dan pa ćemo vidjeti hoće li sinergija i zdravi razum prevladati te hoće li se te fotografije pojaviti na nekom od webova TZ.

Kako nedovoljno koristimo postojeće resurse, pokazuje i to što imamo video sekciju u sklopu grada/županije. Naime, pri Zajednici tehničke kulture, g. Mladen Damjanović odavno je s našom brodskom djecom iznjedrio zapažene i nagrađivane dokumentarne video radove. Na stranicama ZTK nalaze se podaci o aktualnoj video-družini "Bezvizije". Kada bi se dio sredstava namijenjenih promociji turizma preusmjerio ovim mladim i talentiranim filmašima i njihovom vrijednom voditelju, vjerujem da bi dobili dovoljno kvalitetnih video materijala za promociju naše turističke ponude pa samim time i za objavu na webovima TZ.

Umjesto zaključka - novi mediji i sinergija

Slavonski Brod doista ima nekoliko potencijalnih turističkih bisera: franjevački samostan, tvđava Brod, kuća Brlićevih, ostavština hrvatskog Andersena, Ivane Brlić Mažuranić, ostavština fenomenalnog Dragutina Tadijanovića (rijetko se spominje u kontekstu kulturnog turizma) te bezbroj drugih atraktivnih lokacija u okolici. Koliko će se taj potencijal ostvariti ovisi i o našoj spremnosti prihvaćanja novih komunikacijskih i markentinških kanala. U današnje vrijeme, neprocjenjivo vrijedna promocija turizma putem novih medija (skoro zaboravih Facebook) traži stalni angažman, nadogradnju i obogaćivanje sadržaja bez obzira na hvale vrijedne aktivnosti poput "brandiranja", donošenja strategija i klasičnih promotivnih aktivnosti. Potreban nam je svojevrsni multitasking i multiuser (višezadaćni i višekorisnički) interdisciplinarni pristup koji će se najbolje očitovati brzim aktiviranjem već dokazano kvalitetnih lokalnih resursa. Potrebna nam je sinergija gradskih, županijskih i državnih aktera u turizmu, ako doista vjerujemo kako je turizam djelatnost koja nas može izvući iz krize.