NEDAVNI, nažalost neuspješan, pokušaj ulaska NK "Marsonije" u viši rang natjecanja, po tko zna koji put, aktualizirao je (ne)javne rasprave o (ne)dovoljnom financiranju sportskih klubova, posebno nogometnih, u Slavonskom Brodu. I dok jedni govore kako Grad izdvaja malo za 'najvažniju sporednu stvar na svijetu', drugi tvrde kako, u odnosu na ostale sportove, izdvaja previše. S ciljem 'utvrđivanja gradiva', odlučili smo provjeriti brojke iz kojih je vidljivo tko, ustvari, i po kojim kriterijima, kome i koliko sredstava dijeli tijekom jedne godine.

Analizirali smo podatke o raspoređenim sredstvima tijekom 2017., 2018., 2019. i 2020. godine  s posebnim osvrtom na nogometne klubove i njihove škole za mlađe uzraste. U promatranom vremenu, za funkcioniranje Zajednice sportskih udruga Grad je izdvojio 15,6 milijuna kuna (godišnje 3,9 mil.kn.); za tekuće poslovanje Ustanove koja gospodari sportskim objektima osigurano je 27 milijuna kuna (godišnje 6,75 mil.kn); dok će za to vrijeme u kapitalne sportske objekte Grad investirati 53,4 milijuna kuna (godišnje 13,4 mil.kn.).

Dakle, tijekom zadnjeg četverogodišnjeg razdoblja, za tekuće poslovanje i programe 90 sportskih udruga; za redovite djelatnosti Ustanove koja gospodari sportskim objektima te za kapitalne investicije u sportske objekte, Gradska uprava je iz proračuna izdvojila ukupno 83,8 milijuna kuna (godišnje 21 mil.kn.)

Iz ukupnog iznosa od 83,8 mil.kn., za nogomet je izdvojeno 48 milijuna kuna. Od toga, u sportske objekte će biti investirano 44,6 mil.kn. dok je za rad 11 nogometnih klubova i šest njihovih škola izdvojeno 3,4 milijuna kuna. Odnosno, od ukupno izdvojenih sredstava za unapređenje uvjeta rada sportskih udruga, u nogomet je usmjereno 53 posto, dok je od ukupnog iznosa za tekuće poslovanje svih 90 slavonsko-brodskih sportskih klubova nogomet dobio 22 posto.

Status NK Marsonia u Gradu i Zajednici sportskih udruga  

Budući da velik broj Brođana, nominalno, u NK Marsonia vide vodeći nogometni klub Grada, neovisno o tome u kojem rangu se natječe ili tko ga trenutno vodi, posebno izdvajamo kako se Grad odnosio prema tom klubu tijekom zadnje četiri godine. Ovo tim više jer se čelni čovjek Grada, Mirko Duspara (NL MD) i čelni čovjek NK Marsonije, Dubravko Galović (HDZ), po moralno-političkim parametrima, otvoreno ne podnose.

Od ukupno 44,6 milijuna kuna, koliko će tijekom zadnje četiri godine biti uloženo u kapitalne objekte za potrebe nogometne igre i rad nogometnih klubova u Gradu, za NK Marsonia izdvojeno je 25 milijuna kuna, odnosno 56 posto.

Mada je statistika (i) 'točan zbir netočnih podataka', neumoljivi su pokazatelji koje smo dobili sublimiranjem podataka pristiglih iz Gradske uprave. U odnosu na demagoške floskule i politikantska razbacivanja fragmentarnim i, uglavnom, tendencioznim informacijama, tablice priložene u galeriji ovog članka nedvojbeno govore u prilog tezi kako aktualni gradonačelnik Mirko Duspara i njegov tim ozbiljno vode računa o razvoju sporta u Slavonskom Brodu. Dakako, sukladno fiskalnom kapacitetu koji im stoji na raspolaganju. Koliko ozbiljno, moguće je vidjeti tek nakon usporedbe s drugima, Slavonskom Brodu sličnim gradovima.

Podaci do kojih smo došli za 2017. godinu govore sljedeće: Grad Slavonski Brod je te godine za razvoj sporta uložio 37,9 milijuna kuna, odnosno 15,89 posto proračuna; Pula je u tom vremenu u sport uložila 20,6 mil.kn. (5,12 posto proračuna); Karlovac 6,9 mil.kn. (2,79 posto); Varaždin 14,5 mil.kn. (5,88 posto); Šibenik 13,3 mil.kn. (5,87 posto); Sisak 14,5 mil.kn. (6,08 posto); Vinkovci 4,1 mil.kn. (3,74 posto); Vukovar 17,4 mil.kn. (5,92 posto); Velika Gorica 11,8 mil.kn. (3,76 posto); Dubrovnik 31.3 mil.kn. (6,40 posto).

Što podržavamo, a čemu se protivimo

 U onoj mjeri u kojoj slavonsko-brodska gradska uprava racionalno i korisno ulaže novce poreznih obveznika u društvene sadržaje za koje su zaduženi (predškolsko obrazovanje, nadstandard osnovnog obrazovanja, kultura, sport, lokalna infrastruktura, komunalna higijena, stvaranje elementarnih preduvjeta za razvoj gospodarstva i dr.) u toj mjeri ih SBplus otvoreno podržava i obrnuto. U onoj mjeri u kojoj toleriraju ili ne pružaju dovoljan otpor kriminalnom ponašanju državnih i lokalnih institucija te privatnih poduzetnika (na primjer: tijekom izgradnje drvenog mosta u Tvrđavi Brod; rekonstrukcije državne ceste u Osječkoj ulici; izbjegavanje objave tko, kad, gdje, kako i zašto je "slučajno" zagadio uzorke vode iz sustava kojim se koristi 90 tisuća građana; nedovoljnog inzistiranja na naknadi za oduzeto im zemljište u Luci Brod itd.) SBplus će se suprotstavljati njihovoj politici. Dapače, kad god odluče sufinancirati projekte i programe koje treba financirati isključivo, ili uglavnom, Država, energično ćemo se tome suprotstavljati.

Rado bismo se protivili i izgradnji nogometnog Stadiona uz Savu sredstvima iz gradskog proračuna, kada bi nam netko pokazao primjer grada sličnog Slavonskom Brodu u kojem je Europa iz svojih fondova izgradila takav objekt. To, pak, što Država ne želi sufinancirati kapitalne sportske objekte (i) u šestom hrvatskom gradu po veličini, govori o deficitu karaktera te Države, a ne o nedostatku mudrosti u Gradskoj upravi.

Radikalno smanjenje državnih investicija u škole i školske sportske dvorane - mada je to jedna od temeljnih fiskalnih obveza Države - ne znači da Grad Slavonski Brod treba svojim skromnim i za druge svrhe namijenjenim sredstvima popunjavati tu i slične 'rupe' te, na primjer, sam ulagati 14 milijuna kuna u dvoranu i još šest milijuna kuna u školu Bogoslav Šulek. Naime, kad sredstva ne bi ulagao u objekte za koje je zadužena Država, Grad bi imao više novca za obveze koje mora sam financirati. Na primjer, lokalnu infrastrukturu. Naime, za nizak standard u školstvu i svoju kupovnu nemoć, građani mogu i trebaju kriviti državu, ali za lošu gradsku infrastrukturu, s pravom, držat će odgovornom isključivo Gradsku upravu.