I ove godine "Tvrđava Brod mjesto je brojnih građevinskih radova čiji će krajnji rezultat povijesnoj jezgri i simbolu prepoznatljivosti grada Slavonskoga Broda dati poseban šarm i zasluženi izgled.'' Tako glasi prva, i to pismena, rečenica objavljena iz pera glasnogovornice Grada Slavonskog Borda na njihovim službenim stranicama.

U istom tonu, autorica je nastavila svoju javnu prezentaciju transparentno izvođenih radova financiranih uglavnom europskim sredstvima, o čemu je i SBplus pisao u naručenom i, tim europskim sredstvima, plaćenom obveznom promotivnom članku naslova 'Priključenje brodske Kuće tambure na infrastrukturu'.

Nezadovoljan brojem pregleda tog dobrog uratka i drugih podataka objavljenih OVDJE, potpisnik ovog priloga potiče posjetitelje portala SBplus neka otvore OVAJ članak i upoznaju se s onim što slavonskobrodska gradska uprava trenutno radi na revitalizaciji ovog hrvatskog (hrv. austrougarskog) arhitektonskog bisera. Pače, jednog od ljepših fortifikacijskih objekata u Europi.

Tijekom 2020., samo u Tvrđavu, bit će uloženo 64 milijuna kuna

Samo 2020. godine gospodnje, Duspara i njegovi suradnici osigurali su 64 milijuna kuna za ovu fazu obnove Tvrđave, od čega 85 posto sredstava, galantno, ulaže glavni grad „neovisne" Hrvatske, Brisel (hrv. Bruxelles) i to: za 'Kuću tambure' 27,3 milijuna; za uređenje modernog i funkcionalnog prostora te Kuće, u kojoj će biti organizirani koncerti, probe, izložbe vrijednih eksponata tambura te vršena edukacija posjetitelja o povijesnom značaju i tradiciji tambure u Slavoniji 4,5 milijuna kuna; za 'Parterno uređenje i komunalnu infrastrukturu' 15,8 milijuna kuna te 'Zapadni dio Sjevernog kavalira' 21 milijun kuna.

Realizacijom ovih projekata, kažu, Slavonski Brod će značajno doprinijeti turističkoj ponudi Hrvatske te, usput, kulturnom razvoju samog Grada.

Ali to nije sve. U što će ove godine još ulagati ''Duspara i njegovi suradnici'' (pod navodnim znacima jer euri nisu njihovi nego "radničke klase i (ne)poštene inteligencije Europe", oni ih tek prikupljaju za projekte koje su osmislili i kandidirali gazdama u Brisel) do ukupno 156 milijuna kuna (što je "ništa" kaže njihova oporba) moguće je vidjeti OVDJE.

Europa želi inficirane poslužitelje, a ne emancipirane partnere

I, kakve to veze ima s temeljnim političkim sloganom (i) europskih socijaldemokrata: kako je radno mjesto najbolji socijalni program? Odnosno, kakve to veze ima s ispravnim stavom kako su kulturne potrebe (i) Brođana u proporcionalnom odnosu s razinom njihova obrazovanja i visinom plaće koju mjesečno dobiju za svoj rad?, kao da čujem pitanje prosječnog čitatelja.

Dakako, male, ili nikakve. Naime, za razliku od samoupravne Jugoslavije - koja je iz Fonda za nerazvijene dijelove zemlje, primarno, financirala razvoj njihova gospodarstva s ciljem što veće emancipiranosti siromašnih od Beograda - totalno etatizirana Europa, u svakom pogledu nerazvijene, dijelove svoje države financira s primarnim ciljem da njihovo stanovništvo (i Hrvate dakako) kvalificira za servisiranje trivijalnih potreba bogatog dijela 'zapada'. Naime, sukladno iskustvima iz prošlosti, u postkolonijalnom dobu, 'Zapadna Europa' želi imati kultivirane, vješte i jeftine podanike, a ne kulturne, samostalne i skupe, partnere.

Zbog toga, ne pada im na pamet sustavno (su)financirati proizvodnju sofisticirane tehnologije za, na primjer, procesnu ili IT (hrv. aj ti) industriju. Ne pada im na pamet siromašne zemlje emancipirati od Brisela i njihovih fondova za obrazovanje podanika. Zbog toga, Brisel će radije financirati učenje Hrvatica trbušnom plesu, a Hrvata sviranju tambure, nego izlasku iz mraka jeftine primarne proizvodnje.

Ideja o "ravnopravnost svih naroda i narodnosti" više nije agenda, nego psovka 

Drugim riječima, s 21 milijun kuna rado financiraju slavonsko-brodske biciklističke staze, ali u izgradnju tvornice i obrazovanje kadrova za proizvodnju bicikla neće uložiti niti penija - ako nositelji investicije  nisu ljudi sa 'zapada'. U očuvanje hrvatskih šuma, polja i voda uložit će koliko je potrebno, jer to smatraju svojom sirovinskom bazom, ali u drvnu ili prehrambenu industriju neće uložiti niti lipe, dakako, ako investitori u te sektore nisu gospodari sa 'zapada'.

Ne pada im na pamet (su)financirati razvoj, moguće, vlastite konkurencije, jer Europa nije samoupravna i socijalna država „ravnopravnih naroda i narodnosti", nego pravno (a ne pravedno) uređena kapitalistička zajednica u kojoj je malima „mjesto pod stolom", kako svojevremeno reče lider HSS-a, Vlatko Maček, dok je Hrvate prepuštao stranim i domaćim fašistima.