SLAVONSKI BROD – Grad Slavonski brod, na svojim službenim stranicama, najavio je mogućnost realizacije projekta Gradski zeleni vrtovi kojim bi zainteresirani građani dobili mogućnost vrtlariti na 'vlastitim' gredicama. 'Vlastitim' jer, zapravo, radi se o gradskom zemljištu na Jelasu koje bi trebalo, na odgovarajući način, biti isplanirano i na kojem bi bile određene gredice koje bi građani dobili u smislu ograničenog, uvjetovanog posjeda. Za sada, Grad Slavonski Brod, slično iskustvima drugih gradova, jedino uvjetuje organsko vrtlarenje, odnosno potpunu zabranu korištenja umjetnih gnojiva i pesticida koji nisu na prirodnoj, ekološkoj osnovi.

Želi li promicati ideje zajednice i održivosti, grad treba imati i urbane javne vrtove. 

Uklopljenost u socijalnu politiku

Gradski vrtovi nisu nikakva novost. Širom svijeta, ali i u susjednoj Sloveniji urbani društveni vrtovi jako dobro se uklapaju socijalnu politiku gradova. Ne radi se samo o politici u kojoj su gradske parcele isključivo sredstvo ili neka vrsta socijalne pomoći. Grad Maribor, u Sloveniji, prepoznao je da, želi li promicati ideje zajednice i održivosti, grad treba imati i vrtove pa su, u okviru projekta Maribor europska prijestolnice kulture 2012., za što su dobili i sredstva Europske unije, u Mariboru napravili gradske vrtove. Slični vrtovi postoje i u mnogim europskim gradovima, a kod nas u Varaždinu, Ivanić-Gradu i Koprivnici, a Zagreb, od ove godine ima čitavu mrežu od sedam gradskih vrtova.

Ideja u kojoj  je  više različitih elemenata

Ideja održivosti je bitna, a u nju je uklopljeno više elemenata – od ekonomske isplativosti proizvodnje koja zadovoljava značajan dio potrebe za svježom hranom stanovništva, do ekološkog sadržanog ne samo u organskoj proizvodnji a, time, i smanjenja ukupne uporabe pesticida i mineralnih gnojiva, nego i u lokaliziranoj proizvodnji kojom se, unatoč povećanoj potražnji, smanjuje i potrošnja fosilnih goriva jer je proizvodnja hrane, u značajnoj mjeri, lokalizirana.

Gradski vrtovi, u praksi, funkcionirali bi u smislu iznajmljivanje ili ustupanje zemljišta za obrađivanje, dok kod koncepta društvenog vrta oni podrazumijevaju formiranja vijeća vrta koje bi vrtom i zajednički upravljalo. 

U Slavonskom Brodu, kao i u drugim nekim gradovima, individualno vrtlarenje na neurbaniziranim javnim gradskim površinama nije novost, ali bi ovom inicijativom, iz svojevrsnog gerilskog oblika, trebalo prijeći u institucionalizirani oblik i tu se odmah nameće dvojba: javni (društveni) ili gradski zeleni vrtovi!? U čemu je razlika?

Gradski vrtovi, u praksi, funkcionirali bi u smislu iznajmljivanje ili ustupanje zemljišta za obrađivanje, dok kod koncepta društvenog vrta oni podrazumijevaju formiranja vijeća vrta koje bi vrtom i zajednički upravljalo te, u odnosu na vlasnika zemljišta, Grad, predstavljalo ovlaštenika svih korisnika.

Najbolji društveno-inovativni projekti u regiji

No, oblik zajedničkog upravljanja zajedničkim dijelovima i infrastrukturom kroz vijeće nije jedini mogući oblik svrsishodnog i demokratskog načina upravljanja – moguće je organiziranje korisnika kroz udrugu građana. Upravo tako je udruga Gredica u Varaždinu, projektom Čudesni vrtovi, priskrbila domaća i međunarodna priznanja, a prije par mjeseci, u Beču, na natječaju za dodjelu Međunarodne nagrade za društvene inovacije SocialMarie, projekt je izabran među tri najbolja društveno-inovativna projekta u regiji. Slično djeluje i udruga Kopriva iz Koprivnice.

Na taj način, već u početku se mogu osigurati određena sredstva iz EU fondova, a takav projekt nije bez financijskih izazova. Naime, ne mogu se samo na nekoj ledini, ili šipražju, iskolčiti parcelice i sve prepustiti samoinicijativi građana-korisnika. Vrtovi moraju imati zajedničke vrtne kućice za alat i pribor, odmorišne klupice, putove i stazice, igralište za malu djecu, vodu za zalijevanje, zajednički prostor za bio-otpad… Međusobno razumijevanje, razmjena iskustava i pomoć jednih korisnika drugima razvijat će se sami po sebi.

Za oživotvorenje ideje na optimalan način, pored propitkivanja interesa građana, građanima bi valjalo ponuditi i oris cijeloga projekta u kojem bi u lokalne uvjete bila implementirana najbolja iskustva gradova koji već imaju takve vrtove.

Širi socijalni pristup

Smisao takvih vrtova ne bi smio biti isključivo u vrtlarenju, bilo ono hobi, jedan vid rekreacije i ma koliko uključivali vid pomoći građanima u situaciji sve skuplje hrane a sve manje novaca. Korištenjem zajedničkih dijelova vrta do izražaja bi došao širi socijalni pristup koji bi se ostvarivao već i samom boravku na otvorenom, druženjem, a uključivanjem djece iz brodskih škola, prostor gradskih zelenih vrtova mogao bi biti idealan prostor za razonodu i edukaciju. Ako se radi o javnim površinama, stanovnici koji nisu nužno tražili parcelu trebali bi biti dobrodošli u zajednički dio vrta, a time bi se ostvarila i funkcija stvaranje čvršćih veza sa stanovnicima, u najmanju ruku, okolnih naselja.

Dakle, zaključno, kao pasionirani vrtlar, mogu reći kako ideja gradskih zelenih vrtova i inicijativa Grada za njihovim formiranjem, iako još uvijek, bar meni, prilično maglovita, apsolutno jest za pozdraviti. Ali - za njeno oživotvorenje, na optimalan način, pored propitkivanja interesa građana, građanima bi valjalo ponuditi i oris cijeloga projekta u kojem bi u lokalne uvjete bila implementirana najbolja iskustva gradova koji već imaju takve vrtove. Ta iskustva pretežu prema javnim u odnosu na gradske.