Promjene
"Promjene ostavljaju trajne posljedice. Neke možemo predvidjeti, neke ne. Na neke promjene možemo utjecati, na neke ne možemo.” (V.Srića)
Promjene donose: i neizvjesnost i strah i otpor i konflikt i sumnju ...
Što trebamo imati na umu?
Živimo u eksponencijalnom vremenu, vremenu brzih promjena.
Obrazovanje se mijenja pod utjecajem tehnologije.
Industrijska civilizacija polako nestaje, a nastaje civilizacija temeljena na znanju.
Današnji odgojno obrazovni sustav je izgrađen za industrijsku civilizaciju.
Mi (nastavnici) smo obrazovani za industrijsko društvo, koje polako nestaje.
Jesmo li spremni na promjene, koje su već nastupile u stvarnosti?
Na putu postojanja na ovom planetu, ljudi su prenosili, sa pokoljenja na pokoljenje, određena znanja, vještine, navike i sve ono što je bilo bitno za opstanak vrste. Gledano kroz povijest, od najstarijih civilizacija pa do naših dana, ovoj djelatnosti je posvećivana velika pozornost, zbog iznimne važnosti koju ona nosi. Odgojiti i obrazovati mlade ljude, koji će sutra biti kamen temeljac zdravoga društva, bio je cilj svih škola do današnjih dana. Škole su tražile i traže najbolje rješenje kako to postići u što kraćem vremenu, a da učinci budu što veći.
Gledano u cjelini, pojedina društva su danas otišla daleko u svom odgojno obrazovnom sustavu, primjereno njihovim kulturnim, ekonomskim, znanstvenim... dostignućima (Finska, Norveška ...). Odgoj i obrazovanje se danas ponovo nalaze na prvom mjestu društvenih prioriteta u svim razvijenim zemljama.
Od toga, kojim će putem krenuti, ovisi naša budućnost, a do nje nam je svima stalo.
Mnogi izazovi sadašnjeg vremena ( bolesti, siromaštvo, ratovi, zaostalost...), neriješeni problemi iz prošlosti i neizvjesna budućnost, upozoravaju nas da, s puno više pozornosti i truda, razvijamo svoj odgojno obrazovni sustav.
Danas, u planiranju i razvijanju obrazovnog sustava, moramo imati na umu raspad globalnog financijskog sustava, globalno zatopljenje, globalnu konkurentnost, nestajanje fosilnih goriva, razne bolesti, nove viruse, zdravu hranu, ekologiju i niz drugih izazova s kojima se suočavamo.
Promišljamo li o promjenama koje će se dogoditi tijekom našeg života?
Moramo se pitati kako će se promijeniti svijet u sljedećih 10 – 15 godina, kako bi mogli kreirati obrazovni sustav, koji daje potrebna rješenja i postaje„vatrogasac" nastalih poteškoća.
Na primjer:
- 1969. prvi dani interneta,
- 1971. poslana prva elektronička pošta,
- 1981. prvo prenosivo računalo, a danas!
Iz ovih nekoliko podataka zaključujemo kako živimo u eksponencijalnim vremenima (vremenu brzih promjena). Kada stvari rastu pravocrtno, rast je lako predvidljiv, (linearan rast) nasuprot eksponencijalnom (gdje nije lako predvidjeti, što će se sve dogoditi uvođenjem tih promjena).
Kako se nositi s izazovima?
Kako se danas škole i fakulteti nose sa ovim izazovima, vidimo iz svakodnevnice, koju svakako želimo promijeniti i poboljšati.
U svijetu danas imamo: skrb o predškolskoj djeci, osnovno školstvo, srednje školstvo i visoko školstvo, koje je ustrojeno prema okruženju i gospodarskom razvoju sredine u kojoj se spomenute ustanove nalaze.
Danas, u svijetu obrazovanja i odgoja, prednjače zemlje iz područja Skandinavije i Dalekoga Istoka.
Svijet je podijeljen na bogate i siromašne, odnosno razvijene i nerazvijene zemlje.
Nisu isti problemi u svim sredinama, stoga imamo i puno različitih pristupa, organizaciji i dužini trajanja obrazovnoga procesa.
Danas je svijet suočen s velikim izazovima, a hoćemo li moći odgovoriti na te izazove, ovisi o nama koji sada sudjelujemo u oblikovanju procesa odgoja i obrazovanja.
Puno ovisi o nastavnom osoblju
Hoće li obrazovanje moći ispuniti sva ova traženja ovisi i o nastavnom osoblju, koje je glavni nosilac promjena u obrazovnom i odgojnom procesu. Postoji potreba za kvalitetnije osposobljavanje svih nastavnika, koje je potrebno adekvatno nagraditi za njihov rad, koji će svoj posao obavljati s entuzijazmom i postizati potrebne rezultate. Kvalitetno i uspješno obrazovanje dovodi nas do razvoja, mira, blagostanja, sigurnije budućnosti i razvoja humanističkih znanosti.
Kada i kako to sve postići, teško je reći? Gotovih rješenja nema, no nema ni mjesta strahu od budućnosti, jer "korak po korak" do svih rješenja je moguće doći.
Mnogi znanstvenici koriste ove krilatice:
„Ključna riječ je fleksibilnost"
"Fleksibilnost sadržaja učenja"
"Fleksibilnost modela učenja "
"Istraživačka nastava”
"Fleksibilnost vremena i mjesta"
Projektna nastava
Učenici i studenti trebaju sami određivati modele i ciljeve svoga učenja.
Kurikulumi ne bi trebali biti okvir ili katalog – moraju se zasnivati na ishodima učenja.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
chiuvava19.06.2011. u 17:43
Industrijska civilizacija polako nestaje (nestaje rad, radnici), a nastaje civilizacija temeljena na manipuliranju znanjem i ugrađivanjem "procenata" u sve. Čak se i zdravlje i ljudski život tretira kao roba. Al u svakom slučaju, pohvale mladim naučnicima i profesorima.
-
bond11.06.2011. u 20:52
.....lijepo je progres istaknuti.Zašto bi to nekome smetalo?Zašto svakodnevnica mora biti ispunjena lopovima a ne "lolčina-ma"?Nepobitno je da je uspijeh u Polj. školi urađen što bi to krili umjesto da se time ponosimo svi zajedno.Čestitke ravanatelju Vladi Praskalo.
- Prikaži sve komentare
-