Prođe i studeni neopravdavši ime. Činjenica je da nekoliko studenih dana (kada je uz minimalnu i najviša dnevna temperatura zraka ispod nule) nije bilo dovoljno za "pravi" studeni, pa je u konačnici, između ostalog i bio topliji od višegodišnjeg prosjeka.

Tijekom prošlog mjeseca temperature zraka su se kretale u rasponu od -8 do 21 Celzijev stupanj. Međutim, vrlo visoke temperature zraka tijekom studenoga javljale su se više puta i to davne 1929, a zatim i 1963.godine, kada su motritelji izmjerili 25 Celzijevih stupnjeva.

Ali ni to nije apsolutni maksimum. Najviša temperatura zraka u Brodu tijekom studenog izmjerena je 4.11.1996 i iznosila je 25,6 C.

Inače u analima brodskih franjevaca spominju se 1828. i 1839. kao godine sa gotovo proljetno toplim predzadnjim mjesecem u godini.

Nasuprot tome apsolutni minimum brodske temperature zraka u studenom je  -14 Celzijevih stupnjeva, a  zabilježen je u 1988. godini.

Inače ovogodišnji studeni je u osam dana padanja dao tek 10 % oborine u odnosu na klimatski prosjek. Vodostaji  rijeka su vjerojatno zbog toga u debelom minusu te bilježe jedne od najnižih vodostaja za ovaj dio godine.

 I dok je mjesečni sunčani skor samo nekoliko sati kraći od klimatske normale, dvadeset tri dana su magle smanjivale vidljivost u jutarnjim i večernjim satima. Uz magle gotovo redovito se javljalo i inje. Inje čine bijele naslage leda koji se taloži pretežno na okomitim površinama (granju, bridovima predmeta). Nastaje naglom smrzavanjem pothlađenih sićušnih vodenih kapljica i pri temperaturi ispod 0 stupnjeva.

Studeni je pun zanimljivosti koje su vrijedni kroničari vremena zapisali.          

Treba spomenuti i 9.11.1992. kada je Republika Hrvatska postala članicom Svjetske meteorološke organizacije.

Evo nekih:

24.11.1739. na području Iloka je pao snijeg koji nije kopnio sve do kraja ožujka slijedeće godine

1851. velika poplava Drave.

1963. tijekom studenoga - visoke temperature (u Zagrebu 25, kao i u Brodu, a u Karlovcu 26.4 C )

Inače zadnjih nas dana iznenađuje južina, a ja pročitah da bi u starom Dubrovniku, pri takvim vremenskim uvjetima, glasovanje bilo zabranjeno ili odgođeno, dok bi zakoni Dioklecijana bili mnogo blaži za prestupnike tijekom ovog vremenskog poremećaja.

Međutim, mi suvremeni Hrvati po treći put izlazimo na izbore ne obazirući se na vremenske prilike.

Stoga, ako nam ne bude po volji ni nakon ovih izbora, mirne duše možemo optužiti "nesmiljenu" prirodu, ne razmišljajući mnogo o biračkoj inteligenciji za koju neki kažu da je reda veličine - sobne temperature.