Osim što je ocjenjena kao jedna od šest najtoplijih, od kada postoje instrumentalna i sustavna mjerenja temperature zraka, prošla je godina bila i vrlo sušna.
Iako vrlo topla 2011. ipak nije najtoplija. Primat drži 2007. godina sa godišnjim srednjakom od 12,4 Celzijeva stupnja, a "najhladnija" je 1980. sa 9,5 C.
Srpanj i kolovoz su, kako to i priliči bili, najtopliji mjeseci. U srpnju bilježimo neprekidan niz od 13 dana s temperaturama zraka višim od 30 C ( tzv. vrući dani), a tijekom cijelog ljeta zabilježili smo čak 42 takva dana što je skoro dvostruko više od uobičajenog skora. Kolovoz je pak, tri stupnja bio topliji od klimatske "normale" pa se nekim logičkim slijedom tu smjestio i apsolutni ljetni maksimum. Dakle, 24. kolovoza izmjerena je najviša godišnja temperatura zraka koja je iznosila 38,3 C. Neprimjereno visoke temperature, nastavile su se i u rujnu, kada su više od pola mjeseca maksimalne dnevne temperature zraka prelazile 30 C.
" Kad na Novo ljeto sunce lijepo svijetli, riba, voća i vina dosta ćeš imati"
Dosadašnji rujanski rekord od 34,5 C iz 1987. godine, prošlogodišnji je dva puta podizao i to 11.rujna 34,9 C i 4.rujna 35,0 C. Za ne povjerovati je da rujan oko 4 stupnja C bio topliji od višegodišnjeg prosjeka.
Sukladno navedenom, minimalne temperature zraka tijekom godine nisu bilježile neke statistički zanimljive podatke. Naime, godišnji minimum ( na 2m od tla) izmjeren 25.siječnja, zastao je tek na devetom podioku Celzijeve ljestvice, dok je prizemna temperatura (5 cm od tla) iznosila -13 C.
Kronični nedostatak vlage s kraja proljeća nastavljen je i tijekom ljeta. Tako da je registriran ukupni ljetni nedostatak oborina od 70 litara po četvornom metru, dok u isto vrijeme bilježimo višak od 60 ljetnih sunčanih sati.
Sprega manjka oborina i visokih temperatura za posljedicu su imali meteorološku, agronomsku i hidrološku sušu. Vjerojatno će se u manjoj ili većoj mjeri osjetiti i socijalno –ekonomska.
Temperatura zraka i padaline su dva meteorološka parametra koji oduvijek su imali veliki značaj u životu ljudi, pa su tako i vrlo često spominjani i u franjevačkim analima.
Tako se spominje ne dobra 1816. godina, gdje se vrijeme iz vrlo kišovitog lipnja okrenulo na vrlo sušno ljeto, pa su prinosi prosa i kukuruza bili znatno ispod očekivanih, a podbacila je i berba grožđa. Slične nedaće su pratile poljodjelstvo i 1830. te 1839. Napose, kao izuzetno sušna godina zabilježena je 1929. godina, a jesenja kiša tek je malo popravila berbu grožđa.
Vezani uz prirodu ljudi su često promatrali vrijeme na neke blagdane, početke godina, godišnjeg doba.... i tako pokušavali dokučiti kakva bi mogla biti nadolazeća godina ili sezona.
Tako je pučka meteorologija zapisala i ovo : " Kad na Novo ljeto sunce lijepo svijetli, riba, voća i vina dosta ćeš imati"
Prvi dan ove godine je uistinu bilo nešto više od tri sata sijanja sunca, pa bumo vid'li je li to dovoljno da se ispuni narodna "prognoza".
U nedostatku pravog, zimskog, siječanjskog ugođaja, spomenimo neke zimske meteorološke zanimljivosti :
1010 / 1011.g. – vrlo jako zima u cijeloj Europi.Na Bosforu i na Nilu zabilježen led.
1234.g. – uslijed jake zime zaleđeno Jadransko more i rijeka Po.
1716.g. – ekstremna zima u Europi, pa se opet spominje zaleđivanje Jadranskog mora i Temze.
1885.g. – u Verhojansku (Sibir) izmjerena temperatura zraka – 68 C
