KAD je 10. listopada 2016. točno u podne, predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, kao šef stranke koja je pobijedila na parlamentarnim izborima, od predsjednice Republike, Kolinde Grabar Kitarović, dobio mandat za sastavljanje Vlade, imao je odriješene ruke u izboru svojih ministara. Možda se predsjednici nije svidio Plenkovićev izbor, možda je mislila kako je mogao pronaći i bolje ministre, gotovo sigurno tako su mislili i neki u njegovoj stranci, no niti je itko iz HDZ-a pisao Kolindi Grabar Kitarović, žaleći se na premijerov odabir, niti bi njoj palo na pamet poništiti ga.

Nije poznato je li predsjedniku Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirku Svirčeviću, itko petljao se u izbor najbližih suradnika i organizaciju rada Suda na čijem je čelu, mada, čini se, ne bi bilo loše da je netko njemu nadređen to i uradio. Recimo, temeljem članka 12. Sudskog poslovnika.

Odlukom ministra pravosuđa Petra Bošnjakovića, 10. travnja ove godine, sutkinja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Jasna Krnić, ovlaštena je obavljati poslove sudske uprave (imenovana je, naime, vršiteljicom dužnosti predsjednika Suda) dok se ne izabere nova čelna osoba tog Suda. Dakle, ministar Bošnjaković dao je mandat Jasni Krnić neka izabere svoje suradnike i uhvati se u koštac s organizacijom posla. Ministru Bošnjakoviću nije palo na pamet odrediti Jasni Krnić najbliže suradnike niti se petljati u način kako će voditi Sud. Mandat koji je dobila, naravno, podrazumijeva i njezinu odgovornost.

Mada nije posve za usporedbu, može biti dobra ilustracija: ministar Bošnjaković, ponio se poput predsjednice Grabar Kitarović. Obavio je svoj dio posla, onaj koji mu zakon nalaže i jednako kao što predsjednica Republike nije poništila premijerov odabir, ni ministar Bošnjaković nije se petljao Jasni Krnić u njen posao. Niti je odbio izbor njezinih najbližih suradnika, niti način na koji želi organizirati poslove Suda.

Ali, zato se tu našao predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirko Svirčević. Njemu su se, vezano uz godišnji raspored poslova, kojeg je sačinila trenutačno prva osoba Općinskog suda, Jasna Krnić, obratile sutkinje i suci tog Suda, Biserka Trstenjak Opačak, Jasna Bratek, Lidija Klašnja, Željka Paunović, Josip Petričević, Ivanka Kovačević, Slaven Vidmar, Ivanka Šaravanja, Draženka Ilak i Vedran Pavelić, nezadovoljni nekim kadrovskim rješenjima i organizacijom poslova.

Spomenute sutkinje i suci, naime, ''protive se nelogičnom postavljenju suca Mirka Živića za predsjednika Kaznenog odjela i suca Marija Meandžije za njegovog zamjenika'' jer, po njihovu mišljenju, ''u Kaznenom odjelu ima kvalitetnijih sudaca od obojice''. Također, spomenute sutkinje i suci, među ostalim, ''protive se neopravdanoj smjeni predsjednice i zamjenice građanskog odjela''.

Predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirko Svirčević, kao nadređeni v.d. predsjednici Općinskog suda Jasni Krnić, smatra kako je tiha ''pobuna'' dijela njezinih sudaca ''osnovana''. Također, smatra i kako su u pravu kada se žale na način kojim Jasna Krnić želi riješiti zastrašujući broj neriješenih ovršnih predmeta, tako da ih da u rad i sucima građanskog odjela, baš kao što to rade u svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj, s izuzetkom Slavonskog Broda.

Uvidom u upisnik ovrha za 2008., službeno je ovom novinaru potvrđeno u veljači ove godine, na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu bilo je neriješeno 3906 ovršnih predmeta. Ono što je još zanimljivije - a također je riječ o službenom podatku dobivenom u brodskom Općinskom sudu - 2364 ovršna predmeta vodili su se kao riješeni, a nisu bili riješeni. U travnju ove godine, došavši na čelno mjesto Općinskog suda, takvu je situaciju zatekla sutkinja Jasna Krnić. Ne znam je li joj netko na tome pozavidio.

Kad je Svirčević poništio dijelove njenog godišnjeg plana i praktički Jasni Krnić svezao ruke ''lisicama'', tražeći kojekakve ''detaljne analize'' te sugerirajući kako bi valjalo ''napraviti popis svih starih predmeta (zaprimljenih od 2014. godine) po referadama sudaca i savjetnika, utvrditi točan datum kada je koji zaprimljen u sudu, koji sudac ga je zadužio i koje je radnje obavio do obavljanja analize, posebno u onim predmetima u kojima je došlo do presignacije, odnosno zaduženja premeta drugim sucem'', svakom normalnom mora biti jasno zašto nam je pravosuđe takvo kakvo jest.

Pokušajte zamisliti koliko vremena i truda bi bilo potrebno da se sačini ''detaljna analiza'' tolikog broja neriješenih ovršnih predmeta! A što je još zabavnije u cijeloj toj priči i nakon analize ti bi predmeti ostali neriješeni. Plus što bi se, za trajanja ''detaljne analize'' nakupilo i stotine, možda i tisuće novih.

Ovom novinaru nije poznato je li se i predsjedniku Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirku Svirčeviću, netko petljao u izbor najbližih suradnika i organizaciju rada suda na čijem je čelu, ali čini se, ne bi bilo loše da je netko, njemu nadređen, to i uradio. Recimo, temeljem članka 12. Sudskog poslovnika.

Dokument

ODLUKA, SVIRCEVIC.PDF