Connection, I just can't make no connection.
But all I want to do is to get back to you.
Connection Lyrics, The Rolling Stones

Usko grlo pri prijenosu podataka redovito se nalazi između najbližeg telekomunikacijskog čvorišta u nekom naselju i korisnikovog doma (eng. last mile - posljednja milja). U Hrvatskoj su te dvije točke još uvijek većinom povezane bakrenim kabelima pa su u upotrebi sljedeće tehnologije: kabelski modem, asimetrična digitalna pretplatnička linija ADSL i vrlo rijetko simetrična digitalna pretplatnička linija SDSL, HDSL. Razvojem mobilnih mreža pojavile su se i GPRS/UMTS/HSDPA tehnologije za bežični prijenos podataka i pristup internetu. Asimetrična veza ima različite brzine prijenosa podataka prema i od korisnika: download speed ili brzina prema korisniku obično je veća od upload speed ili brzine od korisnika.

Zašto je bitan širokopojasni pristup internetu?

Istraživanja su pokazala vezu između kvalitete i brzine širokopojasnog interneta i razvoja gospodarstva i društva općenito. Načela na kojima su zasnovana razvijena zapadna gospodarstva već su spominjana u prethodnim kolumnama a posebno u Karaoke društvo. U dokumentima Europske komisije razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) i samog interneta prepoznat je kao glavni pokretač razvoja gospodarstva i društva te se podaci o tome, između ostalog, redovito prate i objavljuju na Eurostat webu:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/

U lipnju 2005. godine Europska komisija postavila je novi strateški okvir za razvoj „i2010: Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje" koji je poslužio kao ključni element obnovljene Lisabonske strategije pružajući opsežnu strategiju medijskog i ICT sektora. Razvoj ICT-a i interneta također je označen kao ključan i za lokalne samouprave.

Dosadašnje usluge poput pretraživanja, elektroničke pošte, pregleda video klipova slabije kakvoće, slušanje glazbe te dohvat jednostavnih programa i sadržaja mogle su se ostvarivati i preko klasičnih načina pristupa internetu, međutim za društvo i gospodarstvo temeljno na znanju nužan je kvalitetan širokopojasni internet do svakog građanina, kućanstva, škole, poduzeća i državne / lokalne uprave.

Pojavom novih sadržaja i usluga poput: rad od kuće, telezdravlje, obrazovanje na daljinu, socijalne mreže, istraživanje, distribucija digitalnih sadržaja, internetska televizija visoke rezolucije (IPTV), videokonferencije, streaming i prijenosi događaja uživo visoke kakvoće te napredna automatizacija doma i poduzeća; bit će potreban još snažniji iskorak prema novim ICT tehnologijama te povećanje brzine ali i kakvoće pristupa internetu. Stoga se ne prati više samo broj korisnika širokopojasnog interneta (penetracija) nego i kakvoća tih komunikacijskih linija. Od rujna 2008. godine putem Studije kakvoće širokopojasnih veza (eng. Broadband Quality Study ili BQS) prati se spremnost pojedine države za korištenje nove generacije web aplikacija i usluga.

http://www.sbs.ox.ac.uk/Documents/broadband%20study/Third%20annual%20broadband%20study%202010.pdf

Za uspješno uključivanje u moderni svijet nužna je izgradnja informacijsko-komunikacijske infrastrukture.

Istraživanje između ostalog dokazuje korelaciju između kakvoće i brzine internet pristupa i gospodarskih rezultata pojedine zemlje. Prvih 10 zemalja su: 1. Južna Koreja, 2. Hong Kong, 3. Japan, 4. Island, 5. Švicarska. Luksemburg, Singapur, 6. Malta, 7. Nizozemska, 8 Ujedinjeni arapski emirati, Katar, 9. Švedska, 10. Danska (Hrvatska nije uključena u istraživanje). Također je vidljivo znatno povećanje broja korisnika i prosječnih brzina internet veze u gotovo svim istraživanim zemljama.

Situacija u nas

Vlada RH donijela je 2006. godine Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine s ciljem ubrzavanja i poticanja daljnjeg razvoja širokopojasnog pristupa internetu kao jednog od osnovnih temelja za ostvarivanje društva znanja i priključivanja RH razvijenim zemljama Europe. Kao cilj je postavljeno povećanje broja korisnika širokopojasnog interneta na 500.000 što je i ostvareno. Trenutni podaci govore o preko 1.000.000 korisnika širokopojasnog interneta bilo u pokretnim (mobilnim) ili nepokretnim mrežama. Najnovije podatke možete pratiti na webu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije:

http://www.hakom.hr/

Dakle, u nas je prisutan trend rasta broja širokopojasnih priključaka na internet, započet još 2003. godine koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Međutim, problem je što nije donesena nova strategija i što se prati samo penetracija (broj korisnika) a ne prate se kapacitet odnosno brzina i kakvoća širokopojasnih priključaka. To bi moglo značajno produbiti jaz koji imamo prema razvijenim zemljama te se dodatno odraziti na razvoj gospodarstva. Radi se na novoj strategiji a prijedlog možete vidjeti na:

http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/Strategija%20BB%202010.pdf

Problem je najviše u tome što samo u većim urbanim sredinama do krajnjih komunikacijskih čvorišta dolaze optički kabeli, ali još znatno više u tome što iznimno rijetko optički kabeli dolaze do krajnjeg korisnika (u dom, poduzeće, ustanovu). Optički kabeli i mreže (eng. PON - fiber Pasive Optical Networks) imaju mogućnost prijenosa podataka puno većom brzinom uz veću kakvoću te uz znatno niže troškove održavanja u odnosu na komunikacijsku infrastrukturu zasnovanu na bakru.

U Slavonskom Brodu sve su visokoškolske ustanove i neke srednje škole spojene na optiku: Strojarski fakultet, Veleučilište, Učiteljski fakultet, Institut za povijest, Opća bolnica "Dr. Josip Benčević", Studentski dom, Tehnička škola, Industrijska škola; a u pripremi za spajanje su i neke osnovne škole. Ostale škole su trenutno spojene putem ADSL tehnologije.

Vrlo su rijetka poduzeća i druge ustanove koje su spojene direktno na optičku mrežu ili na kvalitetnije bakrene iznajmljene linije. Nažalost, poseban problem tu predstavljaju naši neimari - arhitekti i građevinari, većina kojih očito još uvijek živi duboko u 19. stoljeću, koji niti u novogradnjama ne projektiraju i ne izvode instalacije sa suvremenim bakrenim komunikacijskim vodovima (UTP, FTP, STP cat.6) a pogotovo ne instalacije optičkih vlakana. Kupci stanova i poslovnih prostora u takvim građevinama trebaju računati na to da će u roku maksimalno 5 do 10 godina vjerojatno morati prekopavati i prilagođavati svoje prostore kako bi ugradili optičke kabele da bi mogli koristiti moderne obrazovne, medicinske, zabavne i poslovne usluge koje će neminovno doći i do naših krajeva. Ako su arhitekti već zakazali s cjeloživotnim obrazovanjem, čudi što pri projektiranju ne konzultiraju elektrotehničare i informatičare kako bi njihovi objekti bili suvremeni i bolje kotirali na tržištu.

Komercijalna i posebna ponuda

Trenutna ponuda davatelja usluga širokopojasnog pristupa internetu (eng. internet providera) uglavnom se svodi na ADSL (vrlo rijetko SDSL) u fiksnim mrežama: T-com, Optima, Metronet, Iskon; kabelski internet (B.net - nema u SB) ili pristup internetu preko mobilnih mreža: T-mobile, Vip, Tele2. Operateri u fiksnim mrežama vrlo često nude 2P ili 3P pakete. Duo ili Double Play (2P) usluga osim pristupa internetu podrazumijeva i usluge telefoniranja dok Triple Play (3P) usluga tome nadodaje i IPTV tj televiziju zasnovanu na internet protokolu. Možda je najbolji opis te usluge na Iskonovim stranicama (nije reklama, nisam korisnik):

http://www.iskon.hr/za_kucu/telefon_internet_tv/iskon_tv/o_iptv_u

--------------------!!!!!!-------------------- POZOR --------------------!!!!!!--------------------
Kako bi sve navedene usluge bile što dostupnije onima kojima je to najvažnije, koji sudjeluju u obrazovnim procesima i koji moraju biti spremni koristiti sve što moderne tehnologije donose, kao poseban pružatelj usluga pristupa internetu tj. točnije kao podugovarač ili jamac dostupnosti, pojavljuje se i Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet koja za sljedeće korisnike:

učenici, studenti, nastavnici, profesori, znanstvenici

osigurava kod navedenih tvrtki posebne popuste na usluge i do 50%. Sve što učenici, studenti i obrazovni djelatnici trebaju učiniti da bi ostvarili pravo na korištenje tih usluga po povlaštenim cijenama, je javiti se u školi ili na fakultetu administratoru AAI@edu.hr imenika koji će im dodijeliti njihov jedinstveni elektronički identitet u sustavu školstva i znanosti te zatim od tvrtke internet providera zatražiti popust prema opisu danom na adresi:

http://www.carnet.hr/ucenici/pristup_internetu