Čovjek je biće koje radi, koje je aktivno, koje je umno. Cjelokupno ostvarenje ljudske civilizacije, kako napredak, tako i nazadak, uglavnom je rezultat čovjekova truda i rada.
Brigom za zemlju, pokazat ćemo i brigu za svoju egzistenciju. Brigom o zemlji pokazujemo i najkonkretniji oblik domoljublja, jer tako nećemo iznevjeriti i zapostaviti ono što nam je dragocjeno – zemlju.
Rad, kao jedan od osnovnih zakonitosti života, izravno služi boljitku ljudskog života, ako ga ne zloupotrijebi. Možemo kazati kako rad nije samo tjelesna, već i duševna potreba ljudske vrste.
Ljudsko biće, radeći i ulažući svoje znanje i trud, stječe i ubire plodove tog svog znanja i truda.
I kalendarski, ali i klimatski, nastupilo je proljeće. Mnogima najomiljenije godišnje doba. Ovo je vrijeme kada se zemlja ukrašava. Boje i ljepote zelenila i cvjetova u punom su zamahu. Ovo je doba puno boja i mirisa, raskošne i prelijepe prirode, omamljive, dražesne, pitome i drage.
Ovo je doba kada priroda uspostavlja živi odnos s nama, kada nas, ljude, podsjeća na našu upućenost na prirodu i dobrotu zemlje na kojoj živimo. Ako dublje razmislimo, o prirodi i ovisimo.
Zemlja je isto tako čovjekovo stanište. Na zemlji se u punini odvija naš zemaljski život. Na zemlji je povezan cjelokupni ljudski život. Naše rađanje, odrastanje, stasavanje, i na koncu - odlazak.
Svima nama je potreban čisti zrak, pitka vode, zelene šume, nezagađene rijeke. To su osnovne pretpostavke za naše zdravlje, ali i napredak i kvalitetan život.
Svake godine, proljeće nas iznova podsjeća na to.
Proljeće nam dolazi i kao vjesnik buđenja zemlje koja kao takva traži vrijedne ruke, ruke koje će znati i voljeti uređivati zasade voćnjaka, ruke koje će znati i htjeti zasijavati poljoprivredne kulture. Skoro da se nikad nismo zapitali – što bismo da nema takvih vrijednih ruku koje se brinu o voćnjacima i poljoprivrednim kulturama. A možda ima i onih koji vjeruju da jabuka raste u hladnjači, a brašno u mlinu.
Vidimo kako rat u Ukrajini dovodi do velikih promjena na svjetskom tržištu. Svi smo se u to uvjerili ovih dana kupujući namirnice.
Možda nas proljeće i sve promjene na svjetskom tržištu natjeraju da počnemo drugačije razmišljati i odnositi se prema zemlji. Možda prepoznamo njenu važnost, koja je u nekim našim dijelovima domovine zapuštena, neobrađena i nezasijana.
Rođeni smo i živimo na najboljem komadiću zemlje. Živimo na podneblju gdje ima dovoljno lijepih i sunčanih dana, ali isto tako i dovoljno kiše. A zemlja nam je blagorodna kao rijetko gdje.
Brigom za zemlju, pokazat ćemo i brigu za svoju egzistenciju. Brigom o zemlji pokazujemo i najkonkretniji oblik domoljublja, jer tako nećemo iznevjeriti i zapostaviti ono što nam je dragocjeno – zemlju.
Svjedočimo kako je današnji čovjek nemaran, lijen, bezvoljan, ali naučen da ima sve u životu po principu instanta. Naučio je čovjek da samo jednim klikom na tipkovnici ili mobitelu može skoro sve. Izgleda, tako više neće moći.
Očito će biti potrebne promjene. A da bi do promjene došlo, čovjek treba sam biti promjena. I to ona promjena u samome sebi.
Današnji čovjek često traži i nalazi izgovore kako se nešto ne može, kako nešto nije isplativo, kako je nešto beskorisno. Na taj način, današnji se čovjek predaje stihiji života i ne čini niti jedan korak kako bi dao nešto od sebe.
Današnji čovjek živi daleko negdje u svom svijetu, otuđen od prirode, izgubljen i od samog sebe. Daleko je od ljudi.
Proljeće je jedinstvena prilika za čovjekov povratak svojoj prirodnoj naravi.
Ne tako davno, naši predci, koji su bili poučeni vrijednostima i mudrostima života, a bili bez fakulteta i raznih diploma, živjeli su u skladu s prirodom. Svoju ljubav prema domovini iskazivali su obrađivanjem i zasijavanjem plodnih oranica, zasadom bogatih voćnjaka, ispašom na zelenim pašnjacima, uzgojem razne stoke, čuvanjem šuma.
Dvorišta i kuće odisale su ljepotom i prizorima opisa raja. Različite ruže, cvijeće, česme. A dvorišta i kuće puni nasmijanih ljudi.
Čovječe, shvati kako si samo malen i nebitan, a kako je priroda velika. I ne zaboravi, priroda ti je najbolji učitelj. Ali zapamti, kod njega ne možeš kupiti diplomu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -