„Kao što su roditelji tih ljudi zamolili Vladu da im pomogne, tako bi možda trebali zamoliti Milanovića da im ne pomaže. Njegove izjave sigurno neće pomoći našim državljanima.“ - ovu rečenicu prošloga je tjedna izgovorio premijer Andrej Plenković i tako, čini se, otvorio novi front nakon primirja od nekoliko dana koje je između njega i predsjednika trajalo od proslave Oluje, pa potom Sinjske alke, kada se dogodilo čudo, veće od međugorskog, i kada je najmoćniji dvojac u zemlji napokon međusobno razmijenio nekoliko rečenica. I to ne preko medija ili putem posebnih izaslanika, već izravno - face to face, oči u oči.

Premijerova rečenica odnosila se na frku koja se podigla zbog makljaže hrvatskih i grčkih huligana i pritvaranja stotinjak pripadnika Bad Blue Boys, nakon što je u neredima smrtno stradao mlađi Grk, a bilo je i više ozlijeđenih. Predsjednik Republike opleo je po grčkim vlastima, koje su potom i službeno reagirale, a premijer je iskoristio priliku da pecne Milanovića, rekavši kako treba imati na umu da je cijeli slučaj u rukama grčkih tužitelja i sudstva, a ne u rukama hrvatske izvršne vlasti. I zamolio predsjednika da na svoj, osebujan način, više ne pomaže uhićenim Hrvatima.

Sva je sreća što premijer sutra putuje u Grčku, pa će biti prilike da se strasti na obje strane stišaju, jer kako je krenulo, zbog nogometa su na obje strane, u Ateni i Zagrebu, počele padati teške riječi. Izbio je verbalni nogometni rat, na sreću ipak ne onaj pravi, poput kratkotrajnog rata između Salvadora i Hondurasa, koji se vodio 1969. zbog nereda na utakmici dvaju reprezentacija za kvalifikacije svjetskog prvenstva. Pa se čini da je nogomet ne samo najvažnija sporedna stvar na svijetu već i najzapaljivija.

Prošloga tjedna vjernici su pohodom na marijanska svetišta proslavili blagdan Velike Gospe, a građani kojima ništa nije sveto pohodili su rijetke otvorene prodavaonice i iza sebe ostavili pravu pustoš. Neki mediji objavili su fotografije posve praznih polica s kojih je nestalo sve jestivo što se na njima nalazilo. Na svu sreću pa su se benzinske postaje dosjetile jadu i počele prodavati kruh i burek, tako da je nacija nekako preživjela još jedan dan zatvorenih trgovina. Premijer je međutim ustrajan u obrani zakona o neradnim nedjeljama i blagdanima pa kaže kako je to dobar i koristan smjer koji jača hrvaste obitelji, jer obitelji su jezgra našeg društva. Za sada doduše ne vidimo učinke zakona o neradnoj nedjelji čiji je cilj, kako kaže premijer, da obitelj bar nedjeljom bude zajedno i na okupu. No, možda učinci postanu vidljivi za devet mjeseci i možda poprave tužnu demografsku sliku Hrvatske. Tada ćemo saznati jesu li se Hrvatice i Hrvati striktno pridržavali zakona o neradnim nedjeljama i blagdanima, ili su ipak ga malčice kršili, radeći - one stvari.

Hvale se iz Hrvatskih autocesta kako ostvaruju sjajan promet na naplatnim kućicama, pa su tako, samo u jednome danu prošlog tjedna, naplatili pet posto više cestarine nego istog dana protekle godine. Divna vijest ne samo za HAC nego i za vozače, osobito one na autocesti A3, a nadasve one koji često voze na dijelu te autoceste oko Nove Gradiške i Slavonskog Broda. To je jamačno najsigurniji dio autoputa u Hrvatskoj jer se vozači, ma kako umorni bili, ne moraju bojati da će zadrijemati. Svake sekunde dobro će ih zatresti neravnine, rupe i izbočine na cesti i nema šanse da ih uhvati makar i mikro san. Uz to, kao dodatnu sigurnost vozačima, HAC se na tom dijelu pobrinuo staviti i dva prometna znaka: jedan koji ograničava brzinu i drugi koji upozorava na neravnu cestu. Pa kako su riješili problem, radost vozača zbog onih pet posto više naplaćene cestarine mogla bi biti uzaludna. Jer, čemu popravljati autocestu kad je lakše staviti prometne znakove.

Stigli su svježi podaci koji govore da je nakon vala pandemije Hrvatsku ponovno zahvatio iseljenički val. Broj hrvatskih državljana koji su prošle godine odselili za 26 je posto veći nego prethodne, 2021., pa se trend odlaska iz zemlje vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine. Iz Hrvatske se lani, kažu službeni podaci, iselilo 32.739 naših državljana i tako se trend opasno počeo približavati 2017., godini u kojoj je postavljen neslavni iseljenički rekord. Tada se iz Hrvatske iselilo čak 45.367 građana. I to prema službenim podacima, što znači da su registrirani samo oni koji su policiji odjavili prebivalište i prijavili preseljenje u Njemačku, Austriju, Irsku.. Ali taj problem vrlo je lako riješiti. Model možemo naći u zakonu o zabrani rada nedjeljom. Ako mogu biti zatvorene prodavaonice, zašto, da bi se spriječilo iseljavanje, ne bismo zatvorili i granice. I to ne samo nedjeljom i blagdanom, već svih 365 dana u godini.

Događaj koji se prošloga tjedna zbio nedaleko Vrbanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji postavlja ozbiljno pitanje: što zapravo rade kojekakvi savjetnici kakvih je na sve strane. Pitanje glasi, savjetuju li i uče li pameti svoje šefove, ili ovi savjetuju njih? Po onome što se zbilo kraj Vrbanje, čini se da bi u pitanju moglo biti ono drugo: da šefovi savjetuju svoje savjetnike. Naime viši savjetnik-specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj u uredu župana vukovarsko-srijemskog Damira Dekanića skrivio je prometnu nesreću i pobjegao s mjesta događaja, a kako ga je policija uspjela naći tek sljedećeg dana nije obavljen alkotest. Pa je službeno bio trijezan. Kako je spomenuti župan prošlog Uskrsa pijan sletio s ceste sa stimulativnih 1,44 promila alkohola, očito je podučio svog savjetnika što učiniti nakon prometne kako mu se ne bi dogodilo što i županu kojeg je policija u slupanom autu zatekla u veselom stanju. A kako taj savjet glasi, možete pročitati ispod.

Kad voziš pijan i doživiš prometnu bježi s mjesta događaja, glavom bez obzira. I pazi da te policija ne nađe dok se ne otrijezniš.