SLAVONSKI je Brod postao grad koji puni stupce crne kronike. U posljednje vrijeme kao da je postao grad - sinonim za nešto loše. Često možemo čuti od stanovnika drugih gradova kako je loša vijest iz Slavonskog Broda kao dobro jutro. Postali smo simbol za sve one loše i crne vijesti. Nedavno je sin ubio roditelje. Prije tjedan dana napadnuta je strana državljanka s nanesenim teškim ozljedama. Ovaj tjedan dvojica su se mladića sukobila. Jedan je ubijen, drugom se bore za život. Ovo se sve dogodilo u Slavonskom Brodu. Kada čujemo ovakve i slične vijesti nije nam svejedno. Jesmo li sigurni da se i nama neće nešto slično desiti? Koliko god imali dojam sigurnog grada, koliko god nas nadležni uvjeravali kako možemo mirno spavati – stvarna slika je drugačija. 

O tome zašto se sve ovo događa, nikada nećemo dobiti pravi odgovor, jer ne postoji. Neki će potražiti krivca u obiteljima, drugi u društvu, treći u policiji. I tako redom. Svi će biti krivi osim nas samih. 

Ne postoji vrijeme koje ne nosi svoje probleme ili poteškoće. Možda najveći problem našeg doba je vrijeme. Kao da ga je sve manje. Često možemo čuti kako je nestao blagoslov vremena. Gubitak ili nedostatak vremena obično plaćamo mi – ljudi. Netko na ovakav, a netko na onakav način. Vidjet ćemo danas, kada se ljudi susretnu, da jako rijetko razgovaraju,... i kada razgovaraju i pitaju za zdravlje i obitelj, misli su im odlutale negdje daleko. A znamo da čovjeka posebnim čine razum, govor i potreba za životom u harmoničnoj zajednici. U konačnici možemo kazati kako je socijalna određenost temeljna osobina svakog čovjeka – život u zajednici s drugim ljudima. 

Danas kao da je čovjek izgubio svoju temeljnu osobinu - socijalnu određenost. Čovjek sve češće biva zatvoren i otuđen, daleko od stvarnosti i realnosti. Čak je često otuđen i od samog sebe provodeći život u nekakvom imaginarnom svijetu koji nije pojavni i stvarni. Ljude danas na „prijateljstvo“ tjeraju različiti interesi. Ekonomski, financijski, politički, ideološki. Takvi interesi i održavaju njihova „prijateljstva.“ Kada nestane interesa i takva „prijateljstva“ obično pucaju i nestaju. 

Kada zrele osobe grade svoja „prijateljstva“ na interesima, zašto onda ne bi i mladi. Jer mladi uglavnom sve upijaju od svojih roditelja ili društva u njihovom okruženju. Rijetki su mladi koji će okupljati i povezivati iz zdravih interesa. Tako se mladi danas grupiraju i pronalaze sebe u onom društvu gdje ispunjavaju svoje niske strasti i želje. Vidjet ćemo mlade koji vole alkohol u enormnim količinama. Oni se pronalaze u takvim krugovima i ne prođe vikend, a da nisu popili desetine litara alkohola. Ovakvih seansi nisu lišeni ni maloljetnici. Često možemo vidjeti vikendima u ranim jutarnjim satima dječake i curice kako teturaju pokušavajući se održati na nogama. Roditelji će kazati da su njihova djeca najbolja. Društvo neće osuditi ovakve pojave, a još manje će maloljetnika privesti policija. Očekujemo li od mladih i maloljetnika u takvom njihovom stanju da mogu učiniti bilo što dobro? Je li taj mladi ili maloljetnik pod utjecajem alkohola spreman svašta učiniti? Razmišljamo li o tome? I roditelji, i policija i društvo. Možemo šutjeti i prešutjeti sve to dok se ne desi da sin ubije roditelje, da napadne drugu osobu, da ubije svog prijatelja. 

Nitko od nas neće priznati da naša djeca i mladi idu korak dalje, da konzumiraju razne opijate i to uglavnom one najlošije kvalitete. Svi ćemo kazati da naša djeca nikad ne bi to probala. Javna je tajna da je u svim mjestima pa tako i u Slavonskom Brodu najmanji problem doći do željenih opijata. Ako je već tako onda ih netko i konzumira. Sigurno ne bi bilo takvog agresivnog ponašanja kod ljudi, posebno mladih, da nije ovakvih i sličnih poroka. Svaka devijacija i promjena u ponašanju samo je posljedica konzumiranja alkohola ili nedozvoljenih supstanci. Roditelji će opet braniti svoju djecu, društvo će nijemo gledati, policija progledati kroz prste sve dok se ne dogodi da sin ubije roditelje, mladić napadne  ženu ili prijatelj ubije prijatelja. Opravdanje za sve naći ćemo u jednoj rečenici – nemamo vremena, imamo drugih bitnijih stvari. I gdje ćemo završiti kao obitelj, kao narod, kao društvo?

Ali danas je dozvoljeno sve, sve prolazi pod plaštom demokracije i nekakvih sloboda. Tražili smo to, dobili smo, i sada nam se ispostavljaju računi. Nisu obični računi, računi su tragični ljudski životi, najčešće mladi.