JEDNA od najzanimljivijih knjiga s kojima sam se susrela u posljednje vrijeme zasigurno je „Brodski glazbeni vremeplov“ čiji je nakladnik Državni arhiv u Slavonskom Brodu, a sunakladnik Posavska Hrvatska. Ovi tekstovi, prvotni feljtoni Duška Svilara kojima je bila potrebna „neznatna“ intervencija urednika Domagoja Zovka i Katarine Aladrović-Mehandžija (s obzirom na Svilarovu uistinu široku lepezu suučesnika u izradi feljtona/tekstova, glazbenih zaslužnika) prava su riznica bogatstva slavonskobrodske glazbene scene.

Duško Svilar Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Neizostavna imena na glazbenoj sceni nisu isključivo imena rock glazbenika. Ovdje su prisutni glazbenici raznolika iskustva i raznolikih glazbenih težnji kao što su: Mihael Ferić, Bela Phanty, Drago Čižmek, Šimo, Krunoslav i Nenad Seletković, Dubravko Šef, Dubravka Štimac-Lozinjak, Franjo Knežević, Tvrtko Exle, Nikola Kerdić, Wilhelm Kempf, Zlatko Burić; i mnogi drugi vrsni glazbenici. Podatak o prvom rockeru Mirku Sečiću – Mikiju i grupi Hidrogeni koja je pokrenula „lavinu rocka u Slavonskom Brodu” također je važan. Početak šezdesetih koji označava početak rock ere pratili su i Brođani jer tek kratko vrijeme potom Slavonski Brod postaje glazbeno žarište rock glazbe, a sedamdesetih već počinje „zlatno doba brodskog rock and rolla”.

Na prvim stranicama doznajemo kako je Nikola Kerdić „glazbenik koji je obilježio predratni Brod”. Ovaj popularan i štovan glazbenik svirao je sam ili s orkestrom. Skončao je svoj život 1940. godine, ali ostaje zapamćen zbog svojih glazbenih zasluga na koje nije bila imuna niti Ivana Brlić-Mažuranić. Dakle, riječ je o vremenu koje je sa sobom donosilo mnoga društvena previranja koja utječu i na sam život ovoga glazbenika.

Ime ovoga umjetnika se spominje i uz jazz scenu ondašnjeg Broda. Svilar ne izostavlja niti obitelj Vilagoš. Eduard Vilagoš je završio Muzičku akademiju u Zagrebu. Nije potrebno posebno naznačiti kako je u to vrijeme ta izobrazba vrijedila poštovanja čak i strahopoštovanja zbog okolnosti koje većini nisu dozvoljavale dalje školovanje, napredak, pa prema tome i društveni ugled koji iz toga proizlazi. Ovaj glazbenik je rođen davne 1903.godine. Zatim, tu je ime i Borisa Žiliha kao zaslužnika za rad limene glazbe brodskih željezničara.

Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Sva ova imena nalaze se na samome početku ove knjige koja razotkriva, ali ujedno pruža osjećaj ponosa jer Slavonski Brod, grad na Savi ima svoju prošlost koja može poslužiti kao uzor, kao inspiracija, ali i dokaz kako je grad svoj identitet stvarao očima značajnih pojedinaca. Umjetnik Antun Nikola Jedinak je glazbeno opismenivši pola Broda dalje ulijevao znanje i želju za znanjem svojih učenika, kao uostalom i Šimo Seletković koji je zaslužan za rađanje i stasanje gotovo svih tamburaških sastava našega područja. Vrlo vješto glazbenom karijerom bavili su se i njegovi nasljednici Krunoslav i Nenad. Zanimljivo je da je jedna od rijetkih žena čije se ime spominje - u moru muških imena glazbenika - Dubravka Štimac-Lozinjak. Ova tada mlada pjevačica kako stoji u tekstu, bila je „najperspektivnija mlada pjevačica u Hrvatskoj” te se jednom prilikom našla i u društvu Tereze Kesovije, Mire Ungara, Zlatka Golubovića, Bobe Stefanovića, Majde Sepe, Marijane Deržaj, Drage Diklića,… Arsen Dedić raspitivao se o njoj te joj je ponudio suradnju u izvedbi pjesme „Mjesec se sakrio u krošnji kestena“. Međutim, Gabi Novak je željela otpjevati tu pjesmu te je to događaj koji je spriječio dalje napredovanje u karijeri ove brodske glazbenice. No, snovi o osnivanju obitelji, o djeci, što se naposljetku i ostvarilo, prekinuli su ovu karijeru (prema iskazu same pjevačice).

Dakle, ova priča kao i sve druge, imaju svoj dublji smisao, čovječnosti na djelu, bez stereotipizacije, bez naglašavanja jednog mogućeg tijeka zbivanja. Život je čudo, glazba je bogatstvo. Upravo tome nas uči Brodski glazbeni vremeplov. Na nama je da se upustimo u čitanje ovoga fantastičnog štiva. Doznat ćemo mnogo o glazbi grada, sela i to ne isključivo kavanske ili samo folklora. Dakako, glazba puno daje, daleko više nego što možemo zamisliti.