SLAVONSKI BROD – Brodskoj publici poznati, i od nje izuzetno dobro prihvaćeni, viteški kazalištarci, pobjednici 3. Festivala amaterskih kazališta (2010. godine, predstava „Zločestobija") i večeras su oduševili prepuni kazališni plato između Brlićke i Gradske njižnice.

Gradsko kazalište mladih iz Viteza, kao supstitucija Đurđevčanima, koji su zbog bolesti jednog od glavnih glumaca u svojoj predstavi, otkazali za večeras predviđeni nastup u Brodu, u režiji Mirne Mišković, izvelo je svoju predstavu uspješnicu "O Romeo, zašto si Romeo?" nastalu prema tekstu Sanje Babić-Đulvat. Izvršni producent predstave je Ivan Sajević, grafičku pripremu potpisuje Borislav Sučić, izbor glazbe i zvučno oblikovanje Nataša Todorović, svjetlo Vedrana Pranjković, a igraju: Marko Mirković, Anja Stipinović, Luka Pejović, Slaven Čalić, Mirna Mišković, Bruno Grebenar, Marin Bikić, Nikola Matković, Lorena Križanović, Ana Gabrić, Lorena Kraljević, Nataša Krišto i Dunja Glušica.

U predstavi zbunjuje dominacija jednog glumca koji, u travestiji, igra i muške i ženske uloge, te je on ujedno i Romeo i Narcis koji pati zbog neuzvraćene ljubavi, pa na kraju postaje i Ana Karenjina.

Kazališni hommage Dubravki Oraić Tolić

Ne znam jesu li na nju uopće pomislili, no predstava je složena kao svojevrsni kazališni hommage Dubravki Oraić Tolić i njenoj „Povijesti citata" jer skokovita šetnja kroz nekoliko stoljeća klasične i avangardne književnosti, s elementima antidrame, lirskim scenama kroz igru, smijeh, pa i suznu grimasu, nudi gledatelju mogućnost, kroz opća mjesta iz književnosti, glazbe i dramske umjetnosti, prepoznati različite društvene strereotipe, uvriježene predrasude i lažno ćudoređe. Propitujući fenomen ljubavi, ali i njenu ukupnost u složenosti muško ženskih odnosa u, načinom, neobičnom nastojanju kod gledatelja potaknuti iskrene ljudske reakcije, predstava potiče empatiju i snaži spoznaju o važnosti ljubavi.

Tako postavljenu i odrađenu predstavu, ne samo zato što su je postavili i izveli kazalištarci iz Viteza, povijesne „Prave Bosne", publika je sa zadovoljstvom kusala kao dobar i brižno pripremljen bosanski lonac.

Bosanski lonac ili papazjanija?

Predsjednik stručnog povjerenstva 5. FAK-a redatelj doc.Robert Raponja, za SBplus, o predstavi, među ostalim, je rekao:

- Predstava je zanimljiva po svojoj strukturi i po načinu mišljenja autorice, koja je ujedno i redateljica. Citirajući različite scene iz poznatih komada, od od Romea i Julije, preko Stolica, U očekivanju Godota i Ćelave pjevačice, pokušala je kroz teatar apsurda, propitati postoje li iskreni odnosi i uzvraćena ljubav. Ono što u predstavi zbunjuje, mada se takav tip predstave radi po mjeri raspoloživih izvođača, jest dominacija jednog glumca koji, u travestiji, igra i muške i ženske uloge, pa je on ujedno i Romeo i Narcis koji sebe prepoznaje i pati zbog neuzvraćene ljubavi te, na kraju, postaje i Ana Karenjina.

Koliko je to zanimljivo, toliko je, za publiku, i zbunjujuće jer, pitamo se - što gledamo osim živog, iskrenog trenutka tog izvođača, kojem je sve prilagođeno tako, da bih rekao kako je ovo predstava rađena po mjeri jednog izvođača, gdje ostali služe da se iskaže njegov talent. Taj način dramaturgije meni se, osobno, ne sviđa, jer je niz proizvoljnosti, ali može biti nekome zanimljiv i plijeniti pažnju. Stoga je dojam predstave - dok ju gledate, vi uživate u vrsnoj glumi - a kad promislite što ste gledali, vidite da ste gledali jednu papazjaniju, u kojoj je sve moguće.

Nastavak Raponjine ocjene predstave, kao i mišljenje jednoga gledatelja, u našem audio prilogu.