SEDMI kongres hrvatskih povjesničara održat će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. godine. Središnja tema Kongresa je „Zemlja“. Organizatori ovog događaja su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Odsjek za povijest; Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Suorganizatori su Državni arhiv u Osijeku te Društvo za hrvatsku povjesnicu – Osijek, uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Odsjek za povijest.

Riječ je o zaista velikom događaju s obzirom na teme koje će biti zastupljene (broj sekcija), ali i zbog velikog broja izlagača – povjesničara, odnosno znanstvenika, koji se bave različitim razdobljima i temama. Sekcije su podijeljene na: Staru povijest, Hrvatsko i europsko srednjovjekovlje, Percepcije teritorija u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, Rani novi vijek, Krajolik u mijeni: istraživanje odnosa čovjeka i zemlje u „dugom“ 18. stoljeću, „Sve ostaje u familiji“ – upravljanje službama, posjedovanje nekretnina i zemlje u „dugom“ 18. stoljeću, Obilježja političke kulture u Vojnoj krajini, Institucije i pojedinci, Politika i gospodarstvo u „dugom“ 19. stoljeću, Marginalne društvene skupine u 19. stoljeću, Umjetnost u društvu od sredine 19. stoljeća do danas, Prvi svjetski rat, Povijest 20. stoljeća, Modernizacija hrvatskih gradova u 20. stoljeću: raznovrsne perspektive, Mikrosocijalizam: lokalne prakse jugoslavenskog socijalizma, (Pred)moderne misleće žene, „To je tvoja zemlja“: hrvatska dijaspora Australije, njihove percepcije i kontakti sa zemljom podrijetla (1945. – 1991.), Zadrugarstvo, Zemlja – etnološki i kulturnoantropološki fenomen, Arhivi/arhivistika i muzeji/muzeologija, Crkvena povijest, Posjedi i plemstvo u savsko-dravskom međurječju u kasnom srednjem vijeku: značenja i pojavnosti, Posjedi u redovničkim zajednicama: normativni i praktični aspekti, Demografska i socijalna povijest/gospodarska povijest i povijest okoliša, Kako diplomatska povijest pridonosi istraživanju hrvatske prošlosti? Primjeri iz američke, francuske i britanske (međuratne) diplomacije, Pomoćne povijesne znanosti i praksa istraživanja vrela, Povijest hrvatskog pomorstva, Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija, Povijest prosvjete i školstva, Povijest u nastavi – metodička sekcija, Pravna povijest, „Ča je oko Učke?“: izabrane teme od antike do suvremene povijesti Istre i Kvarnera, Kultura sjećanja, Studentska sekcija.

Uistinu razne teme koje mogu pobuditi zanimanje mnogih povjesničara ili entuzijasta, amatera, ljubitelja povijesnih tema koje pokrivaju mnoge aspekte društvenog djelovanja a ono što je zaista fascinantno to su izlaganja iz područja povijesti okoliša, povijesti pomorstva, etnološki i kulturnoantropološki aspekti vezni direktno za temu kongresa, isto tako zastupljenost žena ili ženskih tema u povijesnim istraživanjima, istraživanja posjeda plemstva, ali i izlaganja vezana za marginalne društvene skupine u 19. stoljeću.

Program kongresa dostupan je na OVDJE.