Da bi se narod sačuvao nisu dovoljni samo prirodne granice i vojska, nego i znanje i kultura.

MOŽDA smo u trci za profitom „idealom suvremenog svijeta" zaboravili za tradicionalne svevremenske vrednote odgoja i obrazovanja.

Čovjek je jedan od primata iz porodice Hominidae koji su živjeli na zemlji prije 35 milijuna godina, Australopithecus (10 millijuna godina), Homo habilius (2 milijuna godina) koji su se već služili kamenom kao oruđem.

Homo errectus je otkrio vatru i obrađivao kamen sve do Homo sapiensa (80 000 p.K.). ...i preživio sve do današnjih dana.

Postavljamo često pitanje što će biti sutra i kako i kuda dalje!? .

Jedini način na koji se može predvidjeti budućnost je da je sami izumimo - „moć mjenjanja vlastitog života"

„Ako nešto možeš zamisliti, onda to možeš i ostvariti." ( Walt Disney)

Uloga škole će se značajno promjeniti.

Škole mogu uspješno uvesti informatičku tehnologiju, tako da svaki učenik, kada mu zatreba, može dobiti informaciju te tada nastavnik više neće biti glavni izvor znanja.

Učenje bi trebalo postati zabavno, onda bi bilo i djelotvorno. Poznato nam je da je igra dječji posao, djeca uče iz svega što čine.

Diane Loomans poznata odgajateljica piše u svojoj knjizi - Full Esteem Ahead, California, ovako: „Kada bih mogla ponovno odgajati svoje dijete, više bih bojala prstima, a manje upirala prstom. Manje bih ga ispravljala, a više s njim veze uspostavljala. Skinula bih pogled sa sata, a više bacala pogled na njega. Pobrinula bih se da manje znam, a da mi više bude stalo. Išla bih na više izleta i puštala više zmajeva. Prestala bih izigravati ozbiljnost i ozbiljno bih se igrala. Trčala bih kroz više polja i gledala u više zvijezda. Više bih ga grlila, a manje vukla. Rjeđe bih bila stroga, a puno bih mu više toga priznavala. Najprije bih mu gradila samopuzdanje, a kasnije kuću."

Školovanje postaje neprekidan postupak razvoja i dozrijevanja, od rođenja pa do smrti.
Škola polako prestaje biti pripremom za život u odrasloj dobi.

Promjene u učenju temelje se na slijedećim spoznajama:

-svijet danas brzo ide prema promjenama,
-mi živimo promjene koje mijenjaju naš način života, naše komunikacije,mišljenje, napredak,
-po prvi put u povijesti danas gotovo je sve moguće,
-danas prvi put znamo pohraniti i gotovo trenutačno učiniti dostupnim, u bilo kojem obliku i bilo kome na svijetu, sve najvažnije informacije, te tako sve ljude povezati u globalnu mrežu učenja.

Modeli škola iz 19. i 20. stoljeća imali su uglavnom ove rezultate:

50% su bili obrazovani za radnička zanimanja
30% su bili obrazovani za rad u trgovini i administraciji
20% su bili profesionalci koji su se prilagođavali potrebama tržišta rada

Modeli škole za 21. stoljeće bi trebali postići slijedeće:

-većina se treba pretvoriti u ljude, koji sami sobom upravljaju, sami djeluju, sami uče
-mala manjina će biti zastupljena u nestručnim sezonskim poslovima

Kako danas promjeniti način učenja?

- uzimati najbolje svjetsko znanje iz raznih područja
- povezivati se s najboljim svjetskim multimedijskim stručnjacima
-u svakoj školi i poslovnoj organizaciji imati internet

Naš vlastiti model novog svijeta učenja:

Mi učimo putem- onoga što vidimo,čujemo,kušamo,dodirujemo 30%, a onoga što činimo 90%.

Pojavljuje se nova generacija koja će promijeniti svijet kao nikada ranije.

Nastavnici će postati menadžeri učenja u centrima za učenje.
Ovo je prva generacija koja odrasta okružena digitalnim medijima.
Djeca uče ono s čim žive.
„Ako dijete živi s kritikom, uči osuđivati.
Ako dijete živi s nasiljem, uči se tući.
Ako dijete živi sa strahom, uči se biti zabrinutim.
Ako dijete živi sa samilošću, uči samo sebe sažaljevati.
Ako dijete živi s ismijavanjem, uči se sramiti.
Ako dijete živi s ljubomorom, uči što je zavist.
Ako dijete živi sa stidom, uči se osjećaju krivnje.
Ako dijete živi s ohrabrenjem, uči se samopouzdanju.
Ako dijete živi u toleranciji, uči se strpljenju.
Ako dijete živi s pohvalama, uči cijeniti.
Ako dijete živi s prihvaćanjem, uči se ljubavi.
Ako dijete živi s odobravanjem, uči voljeti samog sebe.
Ako dijete živi s priznanjem, uči da je dobro imati cilj.
Ako dijete živi s dijeljenjem, uči o velikodušnosti.
Ako dijete živi s poštenjem i pravednošću, uči da postoji istina i pravda.
Ako dijete živi sa sigurnošću, uči se vjeri u sebe i one oko sebe.
Ako dijete živi s prijateljstvom, uči da je svijet mjesto na kojemu je ugodno živjeti.
Ako vi živite s mirom, vaše će dijete živjeti spokojno".
(Dorothy Law Nolte)

S čime žive naša dijeca?

Postoje istraživanja koja upućuju da će uskoro svaka tvrtka postati „obrazovnom" tvrtkom ili će propasti. Do 2025.godine u razvijenom svijetu po istom istraživanju i predviđanju svatko će biti sam sebi poslodavac.

Jedan primjer modela škole za 21. stoljeće

- Osmisliti školu kao središte otkrivanja i istraživanja
- Povijest, zemljopis, prirodne znanosti, informatika, ekonomija i ostali predmeti se povezuju, a ne poučavaju svaki zasebno!
- Odabrati nadahnutog ravnatelja (kreativnog)
- Ravnatelj odabire osoblje najviše kvalitete, koje će biti odano filozofiji škole
- Informacijska tehnologija u školi
- Osigurati svakom učeniku njegov stil učenja, razvoj različitih višestrukih inteligencija
- U ranoj dječjoj dobi započeti razvijati kreativne sposobnosti
- Uspostaviti toplu vezu između doma i škole
- Uspostaviti poslovno partnerstvo
- Povezati školu sa školama u cijelom svijetu

Problemi izostanaka djece u takvim školama su nepoznati. Nema ih, djeca ne žele izostajati, čak ni kada su bolesna.

Možemo li zamisliti školu, koja ima vlastito gospodarstvo, banku, valutu, trgovine, trgovce, pravila, sudove, liječnika i novine!?

- Učenje je sustavni put stjecanja znanja i vještina
- Znanje je temelj civilizacije i preduvjet razvoja suvremenog društva
- Novih činjenica i znanja iz godine u godinu je sve više
- Učenje i obrazovanje je iz generacije u generaciju sve zahtjevnije

Preduvjet učenja je dobro čitanje!

Da bismo mogli usvojiti znanje, potrebno je naučiti kako čitati:

-čitanje s razumijevanjem,čitanje pozorno i usredotočeno
-tekst čitajmo aktivno…
-prepričavamo vlastitim riječima- najbolje pamtimo

Metoda ponavljanja u učenju

„Repetitio est mater studiorum."

Ponavljanje je doista najvažnije vezivo naše memorije i lakše pamtimo ono što smo sami umno oblikovali. Ponavljanje je bolje od „štrebanja".

Aktivno slušanje potiče brže učenje, mnogi ljudi pričaju, malobrojni razgovaraju,a rijetki slušaju.

Motivacija za promjene (movere-pokrenuti),teorija motivacije za promjene može se sagledati u ovih nekoliko čimbenika: upotrebi,spoznaji,poticaju,vrsti posla,emocijama.

I za kraj nešto za nastavnike :

„Oni koji mogu poučavati, poučavaju. Oni koji ne mogu poučavati, predaju." ( David Perry, Singapur)

Odabrao i pripremio Vlado Prskalo