PRIRODOSLOVLJE se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije, geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujući čovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi za odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na taj je način prirodoslovlje je dio kulture svake ljudske zajednice.

Prirodoslovlje istražuje i opisuje prirodu, svijet žive i nežive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih čovjeku, do najudaljenijega djelića svemira. Čovjek uočava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istražuju zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti izravno doprinose tehnološkomu napretku te osiguravaju održiv razvoj na Zemlji. U prirodoslovnomu području sakupljena su stoljećima usvajana znanja koja čine temelj svih tehnologija kojima se čovjek danas koristi. Primjena tih znanja očituje se u medicini, prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraživanju i uporabi prirodnih bogatstava, usklađivanju čovjekovih potreba s očuvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraživanju postanka svemira.

Znanja prikupljena u prirodoslovlju opća su svojina čovječanstva

Znanja prikupljena u prirodoslovlju opća su svojina čovječanstva pa prirodoslovlje odlikuje demokratičnost i internacionalnost.
Učenjem prirodoslovlja razvija se sustav vrijednosti odgoja u smislu ravnopravnosti i odgovarajućega nagrađivanja za njihova postignuća. Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti i tehnike/tehnologije i odnosili se odgovorno prema prirodi, okolišu i zdravlju te doprinosili održivu razvoju, trebamo steći temeljnu prirodoslovnu kompetenciju.

Učenjem prirodoslovlja razvija se logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje

Učenjem prirodoslovlja razvija se logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje što doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i stručnost. Stječemo temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama u dijelu prirode u kojemu čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama, relativističkim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, međudjelovanju osnovnih čestica, razvoju svemira na kozmološkoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uočavaju se važnosti otkrića , osmišljavanje i izvedbe suvremenih uređaja. Upoznajemo svojstva tvari koje izgrađuju živi i neživi svijet i procese u kojima te tvari sudjeluju, materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one proizvedene u suvremenoj industriji.

Otkrića kemičara i biologa, koja se osnivaju na oponašanju prirodnih procesa, pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te doprinose razvoju medicine. Upoznajemo se sa strukturom i funkcioniranjem živih sustava. Polazeći od stanice kao osnovne jedinice živoga bića, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji života, tajne nasljeđivanja i procesi kojima se genetički zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika života. Učimo o jedinkama i životnim zajednicama ekosustava te o prilagodbi živih bića uvjetima okoliša tijekom evolucije. Upoznajemo geoprostor i njegove zakonitosti, stječemo temeljna znanja o prirodnim pojavama i procesima na Zemlji, nastanku, izgledu i značenju ekološkoga i prostornoga sustava. Učimo da je ekološki sustav rezultat međuzavisnosti čovjeka i prirode, a prostorni sustav rezultat procesa u regijama. Učimo o međuodnosu prirodnih elemenata i društvenih pojava i procesa, o snalaženju u prostoru i predočavanju prostora, razumijevanju i vrjednovanju podataka o ekološkim i prostornim sustavima. Pripremamo se za aktivno i savjesno djelovanje u društvu te odgovoran odnos prema okolišu i prirodnim bogatstvima.

Prirodoslovne znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se služi opažanjem i mjerenjem i racionalno, koje se služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem.

Opći ciljevi prirodoslovlja

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno opismenjeno društvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji potrebu cijeloživotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i načela u donošenju odluka te usmjeri znanje i vještine stečene obrazovanjem za stvaralačko rješavanje problema. Taj se cilj ostvaruje postupno, na pojedinim razinama odgoja i obrazovanja.

Odabrao i prilagodio iz NOK-a Vlado Prskalo, član radne skupine za izradu prirodoslovlja NOK Slavonski Brod