ČOVJEK je progresivno biće. Svaki čovjek, ideologija ili religija uglavnom imaju pozitivan stav prema znanosti. Stoga cilj obrazovanja nije ništa drugo nego stjecanje znanja i vještina koje su u skladu s potrebama poslovanja. Svakako uz obrazovanje nužni su i humanistički ciljevi u smislu postizanja vrlina, spoznajnih moralnih i kulturnih vrijednosti.

Niti jedan pojedinac, nacija ili društvo ne bi nikad smjeli biti inferiorni u odnosu na znanost. Gledano kroz povijest, nacije ili društva koja su dostojan način poštivali i vrednovali znanost i znanstvenike, dostizali su svoj vrhunac. S druge, strane nacije i društva koja su bila daleko od znanosti, bili su osuđeni na stagnaciju, a sve ih to odvelo u bijedu i poniženje.

Ako danas gledamo kroz istu perspektivu, primijetit ćemo da su najnaprednija, najciviliziranija, najmoćnija ona društva koja najviše ulažu u znanost.

Danas je znanost nužnija neko ikada. Bez znanosti u suvremenom svijetu čovjek biva skoro pa izgubljen. 

Nekada se pod pojmom pismenosti smatralo da netko zna čitati i pisati, ili bar da se samo zna potpisati. Međutim, danas pojam pismenosti postao je mnogo širi. Danas da bi se netko smatrao pismenim treba imati završenu najmanje srednju školu, a i srednja škola bi trebala postati obavezna. Uz srednju školu, da bi se netko smatrao pismenim treba poznavati bar jedna strani jezik, kako i znanje o korištenju računala i interneta. A vjerujemo kako za pedeset godina i ovakve osobe će biti smatrane nepismenim. Jer znanost je napredak, uvijek napreduje i traži nešto novo. 

Nalazimo se u toplim lipanjskim danima. Na kraju još jedne školske godine. Za ovo vrijeme možda su najčešća pitanja - gdje i kako provesti godišnji odmor? Za neko su najčešća pitanja - kako preživjeti val poskupljenja?

Ali ključno pitanje, ne samo za učenike završnih razreda i njihove roditelje, već za cijelo društvo u ovim toplim lipanjskim danima je - što i kuda dalje?

Što i kuda dalje - sigurno je svaki učenik koji je završio osnovno obrazovanje, ali i njegov roditelj postavio nekoliko puta. Koju srednju školu upisati, što izabrati?

Što i kuda dalje - sigurno je svaki srednjoškolac završnog razreda ali i njegov roditelj postavio nekoliko puta. Koji fakultet upisati, što izabrati?

Možda pogrešnim savjetom roditelj ili profesor mogu nečiju budućnost učiniti drugačijom. Nekada boljom, ali isto tako postoji mogućnost i za lošijom. 

Koja diploma će mi omogućiti siguran posao? S kojim poslom mogu lakše doći do ostvarenja svojih snova? Koji posao će mi učiniti život ljepšim ugodnijim, meni i mojoj obitelji?

Sve su ovo pitanja koja učenicima prolaze kroz glavu. Često ova pitanja postavljaju svojim roditeljima, svojoj starijoj braći ili sestrama. Svojim učiteljima ili profesorima.

S takvim pitanjima, učenici postaju malo zbunjeni, ali s druge strane pokazuju i dozu zrelosti i razmišljanja o budućnosti. 

Na ovakva i slična pitanja teško i roditelju, ali i profesoru dati konkretan odgovor. Nema kristalne kugle ili čarobnog štapića da pokaže što je najbolje za učenika. S druge strane, teško je i roditelju, ali i profesoru preuzeti odgovornost za određeno obrazovno usmjerenje, za učenički životni put. Možda pogrešnim savjetom roditelj ili profesor mogu nečiju budućnost učiniti drugačijom. Nekada boljom, ali isto tako postoji mogućnost i za lošijom. Možda je najbolje i najpoštenije da svatko svoje breme nosi. Ali razumijemo i savjesne roditelje kada u vremenu krize morala, devijantnih ponašanja mladih, međuvršnjačkog nasilja, imaju brigu oko izbora škole ili fakulteta. Jer savjestan roditelj zna da ne može ništa bolje ostaviti svome djetetu od odgoja.

U vremenu opće krize, pesimizma, letargije, znanje daje najbolji odgovor na to. Znanjem se mijenjaju ljudske sudbine, znanjem se promoviraju najljepše ljudske vrijednosti. Znanjem najbolje oblikujemo vlastitu svijest, ali i svijest drugih o nama. Zato je od izuzetne važnosti u ovim toplim lipanjskim danima kakav će biti odgovor na pitanje što i kuda dalje?

Odgovori na pitanja - koje su škole najbolje ili koji su fakulteti najbolji su jednostavni. Najkvalitetnije i najbolje škole i fakulteti su oni koji imaju najkvalitetnije i najbolje učitelje, nastavnike i profesore. Najkvalitetnije i najbolje škole i fakulteti su oni koji imaju najbolje, najkvalitetnije i najnadarenije učenike ili studente. 

Iščitavajući kurikulume našeg obrazovnog sustava možemo zaključiti da je vodilja odgoja i obrazovanja mladih - odgoj s obrazovanjem i obrazovanje uz odgoj. 

Današnju kolumnu završit ćemo jednom mudrom izrekom iz koje možemo puno toga iščitati: „Odgajajte svoju djecu u duhu vremena u kojem će oni živjeti, a ne u duhu vremena u kojem ste vi živjeli."